/ D.J.
01/02/2023 u 19:00 h
Vera RatkovićVera Ratković
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Opštine na sjeveru i dalje najmanje razvijene

Među 10 najnerazvijenih opština, devet je sa sjevera, dok su među pet najrazvijenijih četiri sa primorja. Profesor Kalač se nadao da će se s promjenom vlasti sjever početi razvijati, ali se to nije desilo

Prema stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave Crne Gore, za period od 2019–2021. godine, opštine na sjeveru su ubjedljivo najnerazvijenije, dok je pet opština iznad prosjeka razvijenosti u Crnoj Gori.

Prema tabeli objavljenoj u Službenom listu Crne Gore broj 151/2022 najrazvijenija opština u Crnoj Gori je Budva sa indeksom 142,7, zatim ide Tivat sa 128,8 indeksom, pa Podgorica, Herceg Novi i Kotor. Ostale opštine su ispod prosjeka razvijenosti.

Najnerazvijenija opština je Petnjica sa indeksom od 28,3, zatim Plav sa indeksom 44,3, a nakon njih idu Gusinje, Rožaje, Andrijevica, Berane, pa Tuzi. Među 10 najnerazvijenih opština je devet sa sjevera. Niz im kvare Tuzi.

Malo ispod prosjeka razvijenosti su Cetinje, Bar, Danilovgrad, Nikšić i Žabljak, dok su ostali na više od 15 odsto ispod prosjeka razvijenosti.

Komentarišući ove podatke profesor ekonomskih nauka Safet Kalač je kazao da je imao očekivanja da će ekonomija sjevernog regiona, nakon promjene vlasti, kako je rekao, iz sićušnog žira izrasti u moćni hrast.

Nedovoljna briga dovela do odliva radnika

Kalač je kazao da je nedovoljna briga Vlade na planu ravnomjernog razvoja svih regiona dovela do niza posljedica, na prvom mjestu odliv radno sposobnog stanovništva.

– Zbog neadekvatne brige vlade, došlo je do rasta nezaposlenosti, nedostatka obrtnih sredstava /gotovog novca, povećanja stope siromaštva i narušavanja starosne strukture stanovništva, smanjenja kupovne moći, kao i smanjenja procenta korisnosti raspoloživog obradivog poljoprivrednog zemljišta. Zbog gore navedenog došlo je i do povećanja broja korisnika MOP-a, na teret državnog budžeta, smanjenja procenta korišćenja raspoloživih kapaciteta a time i obima proizvodnje, nedovoljno dobre organizacije u sektoru malih i srednjih preduzeća, smanjenja prirodnog priraštaja, te nedovoljne iskorišćenosti ljudskih resursa, odnosno ponude rada, obrazovanja, vještina, discipline i motivacije. Sve to dovelo je do nedovoljne valorizacije saradnje sa dijasporom i davanja određenih povoljnosti za ulaganja u zavičaj kroz povećanje efikasnosti rada lokalne i državne administracije. Izostalo je smanjenje korupcije i kriminala od šaltera do najodgovornijih, odnosno onih koji organizuju, rukovode, planiraju, uređuju i stvaraju u skladu sa zakonima Crne Gore, bolji privredni ambijent na lokalnom i na državnom nivou – smatra Kalač.

Prema njegovim riječima, svi pomenuti razlozi imaju ograničavajući faktor na privredni razvoj sjevera koji čini 52,8 teritorije Crne Gore a koji naseljava 28 procenata njenog stanovništva.

– S promjenama vlasti, očekivao sam velike promjene i na ekonomskom planu, posebno kada je riječ o razvoju sjevera. Data tabela o stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave veoma zabrinjava stanovništvo sjeveroistočnog dijela naše zemlje. Jedan od ključnih razloga niskog stepena razvijenosti Crne Gore u odnosu na EU je neravnomjeran odnosno neujednačen regionalni razvoj. Ovo je prvenstveno posljedica činjenice da raspoloživi razvojni resursi regiona u prethodnih nekoliko godina, odnosno decenija, nisu realizovani a posebno je izražen period od 2020. godine. Za nevjerovati je, ali Vlada Crne Gore se u ovom periodu oglušila za nastavak finansiranja započetih infrastrukturnih objekata koji usporavaju privredni razvoj lokalne samouprave u Rožajama i drugih samouprava, čiji je indeks razvijenosti ispod 50 procenata u odnosu na indeks razvijenosti Crne Gore, posmatrano u periodu 2019–2021. godine – rekao je Kalač za "Dan" i naglasio da su u naznačenom periodu bili blokirani radovi na najznačajnim projektima u Rožajama.

Da li je iskorišćeno prirodno bogatstvo?

Kalač kaže da 67 odsto obradivih površina, 70 procenata stočnog fonda, 71 procenat drvne mase i 100 posto rezervi uglja (Berane, Pljevlja, Mojkovac) dolazi sa sjevera Crne Gore.

– Postavlja se pitanje da li smo iskoristili raspoloživo prirodno bogatstvo i da li sa njim postupamo na adekvatan način. Ovu kratku interpretaciju ostvarenih rezultata lokalnih samouprava, ilustrovao bih i završio jednom izrekom nepoznatog autora, koja glasi – biznis novog milenijuma se ispoljava kao moralna baruština u kojoj će najveći krokodili koristiti bilo koji vid prevare, zamagljivanja i lažnog knjigovodstva, samo da bi napunili svoje stomake – zaključuje Kalač.

– U ovom periodu, bila je usporena rekonstrukcija dionice puta od Rožaja prema granici sa Srbijom. Stopirani su radovi na Ski centru – Štedim – Hajla, dok se ništa nije radilo na vodovodu Ćosovsko vrelo. Takođe, blokirani su radovi na zaobilaznici oko Rožaja a blokirano je i korišćenje šuma u skladu sa zakonom i raspoloživim kapacitetima na ekonomski održiv način. Da nije bilo blokada tekućih investicija životni standard na području sjevera znatno bi bio unaprijeđen u smislu otvaranja novih putnih pravaca, graničnih prelaza, dodatnih stimulativnih mjera iz fondova EU, Ministarstva poljoprivrede, povećanje konkurentnosti, veći stepen pokretljivosti ljudi, smanjenje nezaposlenosti, te bolje korišćenje raspoloživih resursa i instalisanih proizvodno-uslužnih kapaciteta preduzeća u raznim sektorima. Isto tako bile bi smanjene poreske stope a došlo bi i do ukidanja pojedninih taksi na lokalnom nivou kroz detaljnu analizu – smatra Kalač.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu

Izdvojeno

15. april 2024 06:12