Centar Bara Kraljskih / D.J.
27/11/2025 u 07:46 h
D.J.D.J.
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Bare Kraljske sa 800 spale na 69 stanovnika

Među većim mjesnim centrima na sjeveru države koji, uz urušavanje nekadašnjih društvenih vrijedosti, sve više ostaju bez stanovnika ubraja se i Mjesna zajednica Bare Kraljske kroz koju prolazi regionalni put koji od Andrijevice vodi ka Mateševu.

Svako ko prođe kroz ovo mjesto lako može primijetiti da su obećanja da će se vremenom Bare Kraljske pretvoriti u pravu turističku oazu i pogodno mjesto za život ostala samo mrtvo slovo na papairu. O tome svjedoče i podaci poslednjeg popisa, po kojima ovo živopisno selo broji svega 69 stanovnika. Da je broj stanovnika u Barama Kraljskim desetkovan u odnosu na minula vremena svjedoči činjnica da je u njoj 1948. godine živjelo oko 800 žitelja, a 2003. godine 246.

image

Biblioteka pretvorena u ruševinu

D.J.

Zabrinjavajuću demografsku sliku upotpunjuje i podatak da nastavu u Osnovnoj školi Barama Kraljskim trenutno pohađa svega dvadesetak đaka, dok je osamdesetih godina prošlog vijeka ova ustanova brojala 180 učenika. Opšta konstatacija mještana je da se danas Bare Kraljske, za razliku od nekih minulih vremena prepoznaju po zatvorenim i napuštenim kućama i ruiniranim društvenim objektima u centru naselja.

Bare Kraljske odaјu sliku zaboravljenog mјesta: Centar "krase" oronuli i napušteni obјekti

Podsjećaju da je nekada samo u državnom šumskom preduzeću u Barama Kraljskom radilo preko 70 mještana, dok je danas u ovoj oblasti angažovano svega par lugara iz ovog mjesta. Ukazuju da u se u mjesnom centru mogu vidjeti oronula zgrada u kojoj je bila smještena biblioteka sa oko 7.000 knjiga, zatim zapušteni objekat u kom su radile prodavnice i otkupna stanica, kao i ruinirani Dok kulture gdje su se nalazili i školska radionica i stanovi za prosvjetne radnike.

Bez priključka na auto-put

Mještani podsjećaju da su prilikom javnih rasprava oko izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo - Andijevica tražili da se u dijelu Bara Kraljskih izgradi petlja, ili neka vrsta prilaznog puta ka ovoj planini. Međutim, kako navode, njihovi zahtjevi nijesu naišli na odobravanje nadležnih.

– Ukazivali smo da ako se prilikom izgradnje auto-puta ne ostavi petnja sa koje bi se izlazilo u Bare Kraljske i na kratkom rastojanju dolazilo do podnožja Komova da bi to bilo pogubno za čitav kraj. Stavljali smo do znanja da bi se na taj način usporio razvoj turizma na ovom području i da bi naše mjesto postalo slijepo crijevo. Međutim, za sada nemamo pozitivnih odgovora da će se našim zahtjevima udovoljiti, što će dodatno uticati da ovi krajevi bilježe negativne bilans po mnogim pitanjima – naglasili su mještani.

Predsjednik Mjesne zajednice Milovan Labović tvrdi da se zabrinjavajuća demografska slika Bara Kraljskih neće promijeniti sve dok država ozbiljno ne počne da rješava ovaj problem.

– Bare Kraljske važe za izuzetno atraktivnu destinaciju privlačnu za posjetioce koji vole da uživaju u netaknutoj prirodi. Međutim, pored prirodnih potencijala, jedno mjesto čine i ljudi. Nažalost, u Barama Kraljskim je sve manje stanovništva, što svakako negativno utiče da se sve te prirodne vrijednosti valorizuju na pravi način. Ovdje ima svega 26 kuća čija su vrata otvorena tokom čitave godine. To je porazna demografska slika koja ne uliva nadu da za ovo mjesto dolaze bolji dani. Za neki boljitak potrebna je volja države koja treba da, kroz dugoročne strategije, učini nešto više da ovi krajevi ponovo ožive – navodi Labović.

image

Seoska škola

D.J.

Mještani ističu da sam izgled centra Bara Kraljskih stavlja do znanja da je ovaj kraj doživio sveukupnu razvojnu stagnaciju.

– Bare Kraljske su nekada odavale sliku urbanog mjesnog centra. Tu je cirkulisao narod u velikom broju. Nekada je na ovom području bilo preko 20 registrovanih autoprevoznika. Imali smo najljepšu seosku biblioteku u ondašnjoj Crnoj Gori. Međutim, i ovaj i neki drugi objekti danas su pretvoreni u prave ruine. Takođe, ništa nije urađeno da se otvaraju proizvodni pogoni, iako se dobro zna da se moglo dosta toga uraditi po pitanju drvoprerade, otkupa i prerade ljekobilja i flaširanja vode – zaključuju mještani.

 

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
02. decembar 2025 02:53