Berane: Od nepoštovanja kupoprodajnih ugovora do uništenih fabrika

Brojni proizvodni pogoni izgrađivani u doba socijalizma na području Berana već dugi niz godina su prepušteni konstantnom propadanju, dok različite grupe i pojedinci odnose poslednje ostatke fabričke imovine, prodajući je kasnije u staro gvožđe.

To slikovito ukazuju da u Beranama nije uspjela nijedna privataizacija privrednih kolektiva u kojma je nekad radilo blizu deset hiljada ranika. O tome, između ostalog, svjedoče uništene fabrike od kojih se izdvajaju Fabrika celuloze i papira, Fabrika kože Polimka, Ciglana, Fabrika Gumig i Obodov pogon na Rudešu. Van funkcije su i Rudnik mrkog uglja, nekadašnje Šumsko preduzeće, AD Izgradnja, kao i preduzeće Agropolimlje, dok mljekara "Zora" radi minimalnim kapacitetom. Sve se to dešava iako su minulih decenija zvaničnici uporno obećavali da će se u Industrijskoj zoni na Rudešu organizovati ponovna proizvodnja i da će tamo radni angažman pronaći brojni radnici. A da je bilans privatizacija u Beranama katastrofalan ukazuju i bivši radnici koji ističu da je porazno to što do sada niko nije odgovarao za nepoštovanje kupoprodajnih ugovora koji su potpisivani prilikom prelaska fabrika u privatno vlasništvo.

– Niko od vlasnika koji su na lak način postali vlasnici nekad uspješnih privrednih kolektiva u Beranama nije ispoštovao kupoprodajne ugovore, čime je u Beranama, u tranzicionim procesima, najmanje desetak hiljada ljudi grubo oštećeno. Većina od njih je u poslednjih tri decenije preko različitih štrajkova iskazivala bunt protiv onoga što ih je snašlo. Međutim, to nije dalo nikakve rezultate. Očekivali smo da će nova vlast u Crnoj Gori pred lice pravde izvesti sve one koji su se, zatvarajući fabrike, ogriješili o zakonu i da će krenuti da oživljava beransku privredu. Međutim, od toga za sada nije bilo ništa, što ne uliva nadu da za beransku privredu dolaze bolji dani – naveo je predstavnik biviših radnika Veselin Radičević, podsjećajući da danas u Beranama u proizvodnji radi svega nekoliko stotina radnika.

Milatović: Uvjeren sam da će Lutovac pokrenuti projekte koji će doprinijeti razvoju Berana

On je ustvrdio da su brojni radnici na prevaru upućeni na biro rada, uz obećanje da će ih država socijalno zbrinuti.

– Štrajk beranskih radnika traje više od dvije decenije. Mnogi su na prevaru otišli na biro rada, jer im je obećavano da će se uraditi kvalitetan socijalni program sa kojim će svi biti zadovoljni, i da će od dobijenog novca moći da organizujeu sopstveni biznis. Obećavano im je da će dobiti najmanje po 500 eura po godini radnog staža. Radnici su nasijedali na tu priču, uvidjevši kasnije da su prevareni i izigrani, jer data obećanja nikada nijesu ispunjena. Takođe, obećavane su i izgradnje novih modernih fabrika u kojima će biti mjesta za sve one koji su ostali bez posla, ali ispostavilo se da je i to bila samo obična farsa – istakao je Radičević.

Budžet Opštine Berane projektovan na skoro 16 miliona

I iz lokalne uprave su konstatovali da Berane raspolaže izuzetnim prirodnim i drugim resursima koji nijesu stavljeni u funkciju razvoja lokalne zajednice. Dodali su da se ipak nadaju da će, uz pomoć državnih organa, konačno početi da se stvara povoljan ambijent za privlačenje investitora spremnih da otvaraju proizvodne pogone u Beranama.

Milatovićeva obećanja

Uvjeravanje da za beransku privredu dolaze bolji dani iznio je prije dvije godina i Jakov Milatović kada je, kao ministar ekonomskog razvoja posjetio Regionalni biznis centar na Rudešu. On tada u otvorenom razgovoru sa privrednicima predstavio program "Evropa sad", kao i podsticajne mjere koje su u planu za preduzeća na sjeveru.

– Vidio sam da je Berane najnerazvijeniji grad u Crnoj Gori i da je potrebno mnogo rada na svim nivoima da bi se došlo do prihvatljivog nivoa ekonomska razvoja grada koji je od izuzetnog simboličkog i kulturnog značaja za Crnu Goru, a u koji se premalo ulagalo u prethodnim decenijama. Buduće mjere i programi Vlade vratiće fokus na privredu nerazvijenog dijela države – kazao je Milatović u martu 2023. godine prilikom posjete Beranama.