Kako je za "Dan" kazao predsjednik Društva Miodrag Karadžić, programski rad u narednom periodu biće usmjeren na implementaciju započetih i novih projekata, ali i na kontinuirano praćenje državnih politika, uz zastupanje njihovog pravilnog usvajanja i transparentne primjene.
On ističe da se pred lokalnom upravom Nikšića i državnim institucijama nalazi veliki broj izazova koji zahtijevaju hitna, kvalitetna i efikasna rješenja. Kao jedno od najznačajnijih dostignuća u oblasti lokalnih ekoloških politika izdvaja donošenje Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet, dokumenta koji sistematski sagledava stanje prirodnih vrijednosti i definiše mjere za njihovo dugoročno očuvanje.
– Posebna vrijednost plana je u tome što se zaštita biodiverziteta ne posmatra izolovano, već kao sastavni dio lokalnog planiranja i razvoja. On ima i direktan uticaj na kvalitet života građana, jer podstiče veće uključivanje lokalne zajednice u procese zaštite životne sredine – naglasio je Karadžić.
Uvođenjem sistema praćenja stanja biodiverziteta omogućava se donošenje odluka zasnovanih na relevantnim podacima i stručnim analizama, čime se smanjuje rizik od neplaniranih intervencija i dugoročnih negativnih posljedica. Pravilna primjena ovog plana, dodaje Karadžić, trebalo bi da omogući očuvanje i unapređenje prirodnih resursa Nikšića, uz istovremeno stvaranje uslova za stabilan i održiv razvoj opštine.
Napredak je, kaže, ostvaren i u izradi studija za nova potencijalno zaštićena područja, poput Lukavice, Studenačkih glavica i Glavica sa Blacama, ali smatra da je procenat zaštićenih područja na lokalnom nivou odavno trebalo planski povećavati. Ipak, Karadžić ukazuje da je neopravdano što u planove zaštite nije uključena i rijeka Zeta.
– Podsjećam da je rijeka Zeta proglašena parkom prirode na teritorijama opština Danilovgrad i Podgorica, ali potpuna zaštita može se ostvariti samo ukoliko se pod zaštitu stavi i njen gornji tok kroz opštinu Nikšić, koji je od ključnog značaja za cjelovitu zaštitu ovog vodotoka – naglasio je Karadžić.
Pozitivnom ocjenjuje i najave o formiranju upravljačkih tijela za postojeća i buduća zaštićena područja, ali ističe da brojni izazovi ostaju – od upravljanja komunalnim otpadom i revitalizacije riječnih korita, do kvaliteta vazduha i nivoa ekološke kulture u gradu koji nosi titulu buduće prestonice kulture.Sve to ukazuje, kaže Karadžić, da kod nas zaštita prirode postoji na papiru, ali u praksi se slabo promjenjuje.
– Posebno zabrinjava činjenica da su ključne oblasti, poput upravljanja otpadom, zaštite vazduha, voda, prirode i klimatskih politika, i dalje daleko od zadovoljavajućeg nivoa implementacije i usklađenosti sa evropskim standardima. Finansijska ulaganja u sektor životne sredine su nedovoljna, dok mehanizmi nadzora i kontrole nijesu dovoljno razvijeni da bi se obezbijedila efikasna primjena zakona – naglašava Karadžić.
Po njegom riječima zaštita prirode i u 2026. godini ostaje veliki izazov.
– Proces uspostavljanja Natura 2000 mreže mora se odvijati znatno brže. Izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda pokazuje da nije ostvaren značajan napredak u prevenciji i sanaciji ekoloških problema, kao ni u informisanju građana, njihovom uključivanju u donošenje odluka i radu inspekcija – istakao je Karadžić i podsjetio na dio Izvještaja Evropske unije za Crnu Goru za 2025. godinu, u kojem se navodi da je u oblastima životne sredine i klimatskih promjena neophodno hitno jačanje administrativnih kapaciteta na centralnom i lokalnom nivou, zapošljavanje dodatnog kadra i rješavanje problema nedovoljnog broja inspekcijskih službi.
