Kada je stigao do lokaliteta koji decenijama održava, zatekao je prizor koji ga je, kako kaže, zgrozio i ostavio bez riječi.
U najljepšem dijelu nikšićke prirode zamišljenom da bude ekološki raj, razbacane su ležale životinjske iznutrice, glave, kože goveda i jagnjadi, papci, automobilske gume i različite vrste otpada. Prizor više nalik horor filmu nego rekreativnoj zoni.
– Gledao sam i čudu se čudio. Kakav je to ljudski mentalni sklop koji je mogao ovo da uradi. Kako je neko mogao istovariti ovoliko otpada u Eko parku Blace, možda najljepšem dijelu Nikšića, a možda i Crne Gore – kaže ogorčeni Radović za "Dan".
Po tragovima je, dodaje, jasno da je otpad dovezen kombijem ili većom prikolicom.
Posebno ga brine što će životinjske ostatke vrlo brzo razvući psi lutalice. Iako je hladno, nepodnošljiv miris već se širi okolinom, pretvarajući čuveni eko - park u žarište zagađenja.
– Nažalost, Eko park Blace postaje deponija za one kojima priroda služi samo za devastaciju – konstatuje Radović.
Da situacija nije samo estetski, već i zdravstveni i ekološki problem, potvrđuje i Miodrag Karadžić, predsjednik Društva mladih ekologa Nikšića (DMEN).
– Osim što narušava pejzaž i doprinosi degradaciji prostora ovdje je i riječ o opasnom činu suprotnom propisima i predstavllja ozbiljan ekološki problem. Životinjski otpad može kontaminirati zemljište i podzemne vode, dovesti do širenja patogenih mikroorganizama, izazvati širenje bolesti među životinjama i povećati rizik po javno zdraljje – upozorava Karadžić.
On dodaje da je ovo još jedan dokaz da u Crnoj Gori praktično ne postoje efikasne kazne za ovakve prekršaje.
Crna Gora kao sve zemlje EU, ali i kao većina zemalja regiona, mora imati strožije propise koji nalažu striktnu zabranu bacanja životinjskih ostataka u prirodu, obavezno prikupljanje životinjskog otpada, propisno odlaganje i termičku obradu. Odlaganje životinjskih ostataka u prirodi, u neposrednoj blizini puta i vegetacije uradilo je svjesno i neodgovorno lice sa niskim moralnim osobinama i ignorantskim odnosom prema javnom prostoru i zdravlju zajednice –naglašava Karadžić.
On ističe da Ministarstvo poljoprivrede godinama odugovlači instaliranje postrojenja za preradu nus-proizvoda životinjskog porijekla, što je obaveza Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji.
– Kazne za ovakav incident gotovo da ne postoje. Nije ovo izolovan slučaj i ne dešavaju se ove pojave samo ove godine i samo u Nikšiću. Čitava Crna Gora je u sličnoj situaciji. Kaznena politika se mora sprovoditi, a bez oštrijih kazni ovakvi slučajevi će se nastaviti – ističe Karadžić.
Dok institucije kasne, a pojedinci nekontrolisano uništavaju prirodne dragulje, Eko park Blace ili nikšićki eko raj još jednom postaje simbol neodgovornosti i zanemarivanja javnog dobra. Pitanje koje ostaje u vazduhu jeste: ko će i kada zaštititi ono što mnogima znači puno, a pojedinima ništa?
