Opština Bijelo Polje pokrenula je postupak revizije ovog područja, po inicijativi nevladinih organizacija Eko-tim, WWF Adria i The Nature Conservancy (TNC), nakon čega je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore sprovela postupak revizije za ovo zaštićeno područje. Postupkom revizije utvrđeno je da Đalovića klisura zajedno sa rijekom Bistricom posjeduje odlike zbog kojih se treba ponovo proglasiti zaštićenim područjem.
- Današnja odluka označava početak rada na sprovođenju svih zakonskih mjera zaštite u spomeniku prirode. Iako je područje prvi put prepoznato za zaštitu 1968. godine zbog svojih geoloških i prirodnih vrijednosti, njime se nije upravljalo na adekvatan način. No, potvrdom statusa Đalovića klisure i rijeke Bistrice kao zaštićenog područja, Opština je obavezna uspostaviti Agenciju za upravljanje zaštićenim područjima Bijelog Polja kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje spomenikom prirode - saopštavaju iz NGO Eko-tim.
Kako se dodaje "Revizija o kojoj je danas odlučivala Skupština opštine Bijelo Polje obuhvaća područje od 344 hektara i uključuje klisuru i dio toka rijeke Bistrice. Zaštićeno područje dom je mnogim vrstama riba poput potočne pastrmke ili lipljena. Osim toga, Đalovića klisura i Bistrica su idealne za rekreativne aktivnosti poput mušičarenja ili kanjoninga, zbog čega privlače domaće i strane goste".
- “Opština Bijelo Polje posvećena je očuvanju naše prirodne baštine i drago nam je da smo ovaj proces revizije i utvrđivanja zakonskog statusa Đalovića klisure uspješno priveli kraju. Odluka opštinske skupštine svjedoči predanosti očuvanju prirode, ali i saradnji sa svim relevantnim institucijama kao i nevladinim sektorom. Nadamo se nastavku saradnje s organizacijama Eko-tim i The Nature Conservancy kako bismo osigurali da u Đalovića klisuri i rijeci Bistrici mogu uživati nove generacije - istakao je Armin Sijarić, v.d. sekretara Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj opštine Bijelo Polje.
Ova odluka značajan je rezultat za regionalnu inicijativu Zajedno za rijeke koja je pokrenuta 2023. godine i aktivno radi na zaštiti 400 kilometara rijeka u pet zemalja Jugoistočne Europe. Osim rijeke Bistrice, inicijativa u Crnoj Gori uključena je u procese zaštite gornjeg toka rijeke Ćehotine, kao i zaštitu Mrtvice i Morače.
- Drago nam je da smo mogli podržati Opštinu Bijelo Polje u njihovim nastojanjima da ojačaju zaštitu Đalovića klisure i rijeke Bistrice. Jučerašnja odluka će unaprijediti napore u zaštiti ovog područja te će omogućiti uspostavljanje efikasnog upravljanja ovim zaštićenim područjem. TNC će nastaviti podržavati Opštinu, lokalne zajednice i ostale relevantne zainteresovane strane u upravljanju ovim područjem jer želimo osigurati njegovu održivost kao i sprovođenje najboljih praksi u upravljanju zaštićenim područjima. Naš dugoročni cilj je stvoriti model zaštite prirode koji će biti primjer dobre prakse ne samo u Crnoj Gori nego i u široj regiji - naglasio je Igor Vejnović, direktor za strateške inicijative u Jugoistočnoj Europi pri organizaciji The Nature Conservancy.
- Odluka o zaštiti Đalovića klisure, koja je usvojena od strane Skupštine opštine Bijelo Polje, a nakon temeljne revizije u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, predstavlja značajan korak naprijed u našim nastojanjima da sačuvamo prirodnu baštinu Crne Gore za buduće generacije. Ovim činom zaštite, obavezujemo se na odgovorno upravljanje ovim područjem, osiguravajući da njegove prirodne ljepote i biološka raznovrsnost ostanu netaknute. Uz podršku lokalne i naučne zajednice i svih relevantnih institucija i međunarodnih organizacija, radićemo na razvoju održivih programa koji će ne samo zaštititi, već i promovisati Đalovića klisuru kao značajnu prirodnu atrakciju - rekao je Milija Čabarkapa, direktor nevladine organizacije Eko-tim.
Organizacije Eko-tim i The Nature Conservancy će nastaviti saradnju s novom Agencijom kako bi se razvio plan upravljanja spomenikom prirode, a pomoći će i u izgradnji kapaciteta i treninga kako bi se osigurala trajna zaštita Spomenika prirode „Đalovića klisura“. Ovaj rad omogućila je podrška fondacija The Wyss Foundation i Enterprise Mobility Foundation.
