Međutim, ovi dokumenti su samo mrtvo slovo na papiru, iako je u brojnim studijama naglašeno da stočarstvo predstavlja odskočnu dasku za brži prosperitet sjevernog regiona. Organizovani otkup mlijeka na sjeveru Crne Gore sveden je na minimum, bez obzira što su zvaničnici obećavali da će se na umjesto nekadašnjih zadruga graditi mljekare i otkupni centri i što u strateškim dokumentima svih opština mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa tržnih viškova. Otkupa mlijeka odavno nema na području opština Gusinje, Plav i Andrijevica, dok je beranska mljekara "Zora" broj kooperanata znatno smanjila u odnosu na minula vremena.
Andrijevički stočari ističu da nedostatak organizovanog otkupa mlijeka usložnjava bavljenje stočarstvom u selima ispod Komova.
– Svo mlijeko moramo da pretvorimo u sir i kajmak, jer ovdje nema ni mljekare niti organizovanog otkupa mlijeka. To je, zaista, veliki problem. Sigurno da bi ljudi držali još stoke da mogu odmah nakon muže da prodaju mlijeko, jer spravljanje sira zahtijeva dodatni rad i dodatne mjere zaštitne – navode stočari sa područja Andrijevice.
Da je pitanje jačanja mljekarskog sektora u sjevernom regionu tretirano krajnje neozbiljno ukazuju i dešavanja u beranskoj mljekari "Zora" za koju je predviđano da će, u okviru međunarodnog projekta "Mednem", moći da otkupi i preradi sve količine mlijeka iz nekoliko opština. Ugovor o formiranju pomenute mljekare, čiji su akcionari bili Ministarstvo poljoprivrede, Agencija Luks divelopment iz Luksemburga i Udruženja poljoprivrednih proizvođača iz nekoliko sjevernih opština, potisan je 11. 9. 2002. godine uz obećanje da će u njoj, uz otvaranje dvadesetak otkupnih centara i angažman brojnih farmera, uposliti preko sto radnika. Tada je saopšteno da je mljekara "Zora", uz ulaganja od oko deset miliona eura, izgrađena uz pomoć Vlade Luksemburga. Prilikom otvaranja rečeno je da je beranska mljekara projektovana za mjesečnu proizvodnju od oko milion i po litara mlijeka. Međutim, mljekara je i pored ovakvih najava radila sa dužim prekidima i brojnim poteškoćama daleko od onog što je obećavano. Uz to, gledajući raspoložive podatke da se primijetiti da mljekara u Beranama godišnje prerađivala 60 puta manje mlijeka u odnosu na ono što je obećano 2002. godine. Ona danas, nakon što ju je, 2012. godine za pola miliona eura, kupila danilovgradske kompanije "Montemilk Šimšić", upošljava svega nekoliko radnika.
– Mljekara "Zora" je pravi primjer kako se neodgovorno pristupilo sprovođenju strategije koja je predviđala da se na sjeveru Crne Gore otvore brojni punktovi za otkup i preradu mlijeka. Tih punktova uopšte i nema, dok je je pomenuta mljekara svoje otkupne i prerađivačke kapacitete svela na minimum – tvrde beranski stočari.
