Guvno iz Banjana simbol trajne veze sa otadžbinom

Kamenorezac Bajo Milović iz banjskog sela Podljut kod Velimlja ponovo je krenuo na put preko okeana – u Argentinu, Južnu Ameriku, gdje će nakon dvije godine konačno sastaviti i ozidati kameno guvno koje je svojim rukama izradio i poklonio potomcima crnogorskih iseljenika.

U ovoj neobičnoj misiji prate ga kolega Dragan Pako Mijušković i Milorad Mišo Krivokapić, direktor Crnogorsko-argentinske fondacije i vođa ekspedicije.

Guvno, simbol zajedništva i trajanja, već dvije godine čeka u gradu San Penjo u provinciji Ćako. Zbog komplikovanih carinskih procedura nije ranije moglo biti montirano, ali ovih dana, nada se Milović, konačno će biti predato crnogorskoj dijaspori.

– Po dolasku u Argentinu prvo ćemo otići u Kordobu, gdje ćemo postaviti spomen-ploču braći Damjanović, prvim Crnogorcima koji su početkom 19. vijeka došli u ovu zemlju. Potom idemo u San Penju, da montiramo guvno na aveniji koja je za to već pripremljena. Povratak planiramo za 4. decembar – kazao je Milorad Krivokapić za "Dan".

Bajo Milović dodaje da je na ideju o guvnu za dijasporu došao prije petnaestak godina, kada je primijetio da iseljenici prilikom posjete zavičaju, iz Crne Gore nose kamen ili grumen zemlje kao relikviju. Odlučio je da im pokloni simbol postojbine u kamenu.

Nakon osam decenija voda stigla u nikšićko selo - život se vraća u Planik

– Više od godinu sam klesao kamen i napravio guvno prečnika šest metara, teško preko 15 tona. Vajar Sreten Milatović uklesao je grbove Crne Gore i Argentine i natpis na dva jezika. Guvno sam malo prilagodio – napravio sam da se može udobno sjedjeti, osloniti, noge podvući. Htio sam da bude i tradicionalno i ljudski toplo – kaže Milović.

Kamen za ovaj poduhvat vadio je iz svojih kamenoloma u Mrtvim dolima kod Petrovića. Od preko 30 tona sirovog kamena dobio je 15 tona obrađenog, koje je uz pomoć dizalica i kamiona dovozio u Podljut, gdje je uradio rezanje i finalnu obradu.

Put guvna do Argentine bio je podjednako težak kao i njegova izrada. Krajem 2023. godine iz Podljuta je transportovano do Grahova, potom šleperom do barske luke, složeno na osam paleta i smješteno u brodski kontejner za Buenos Ajres. Međutim, zbog administrativnih procedura, teret je ostao mjesecima u luci, a samo lučke takse iznosile su oko 30.000 eura.

Želja da se u Buenos Ajresu postavi kamena bista kralja Nikole

– Herardo Ćipolini Stariji, bivši gradonačelnik San Penja, tri puta je dolazio u Banjane. On je sada savezni poslanik, a njegov sin Ćipolini Mlađi sada je gradonačelnik, tako da se ta porodica potpuno srodila sa Crnom Gorom, kaže Milorad Krivokapić, dodavši da u Buenos Ajeresu postoji Trg Crne Gore, a njegova želja je, kaže, da se na tom trgu postavi kamena bista kralja Nikole. Inače, sporazum o saradnji i prijateljskim odnosima Nikšića i argentinskog grada San Penja potpisan je 2014. godine, skoro stotinu godina nakon dolaska prvih Crnogoraca u Argentinu.

– Još vraćamo dug od oko 15.000 eura. Apelujem na sve ljude i privrednike iz Crne Gore da pomognu uplatom na žiro račun Fondacije Crnogorsko-argentinske u CKB banci. Ovo nije samo moj projekat – to je kamen koji spaja dvije obale Atlantika – poručio je Milović.

U Argentini danas živi oko 70.000 potomaka Crnogoraca, od čega je čak 300 iz bratstva Krivokapića. Za sve njih, guvno iz Podljuta biće mjesto okupljanja, sjećanja i simbol trajne veze sa otadžbinom.