Kako navode iz Fondacije, cilj ove inicijative je unapređenje kulture sjećanja u istorijskom središtu države, uz nadu da će Cetinje dati primjer ostalim opštinama u Crnoj Gori kada je riječ o priznavanju doprinosa žena društvenom, kulturnom i istorijskom razvoju zemlje. Femme fondacija predložila je da dvije važne ulice na Cetinju ponesu imena žena koje su svojim radom i stvaralaštvom ostavile trajan trag u crnogorskoj kulturi i umjetnosti. Riječ je o umjetnicama koje su djetinjstvo provele, te živjele i radile na Cetinju, a koje nisu bile vladarke niti supruge istaknutih ličnosti, već stvaraoci koji su djelovali u mirnodopskom periodu.

– Istorija Crne Gore nisu samo ratovi. Ove žene su svojim radom obogatile kulturnu baštinu, išle u korak sa vremenom i otvorile prostor za generacije žena koje su došle nakon njih – navodi se u inicijativi.

Kao prijedlog navedene su dvije žene koje su se istakle sopstvenim djelom i talentom – Katerina Bela Radonjić, prva crnogorska spisateljica i autorka istoriografskog djela "Kratki zapis o Zeti i Crnoj Gori", napisanog na crkvenoslovenskom jeziku u XVIII vijeku (oko 1774), te Ksenija Vujović Tošić (1930–1990), prva crnogorska akademska slikarka.

Ksenija Vujović Tošić diplomirala je i magistrirala 1955. godine u Ljubljani, gdje je već sa 24 godine dobila prestižnu Prešernovu nagradu. Po povratku na Cetinje, aktivno je izlagala u zemlji i inostranstvu, a dobitnica je i nagrade Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti "13. novembar", 1967.godine, i Nagrade Skupštine opštine Cetinje 1974. godine.

Iz Femme fondacije poručuju da vjeruju da će Prijestonica Cetinje prepoznati značaj ove inicijative i u kratkom roku ispraviti dugogodišnju nepravdu prema ženama koje su svojim radom i vizijom mijenjale društvo i podsjećaju da podaci iz analize iz 2021. godine pokazuju da je u Crnoj Gori svega 40 ulica imenovano po ženama ili ima nazive povezane sa ženama, što čini tek 1,7 odsto ukupnog broja naziva ulica. Istovremeno, više od 700 ulica nosi imena muškaraca. Uprkos ovim, kako ističu, alarmantnim podacima, situacija se u proteklih pet godina nije značajno promijenila, a lokalne samouprave nisu razvijale progresivnu i emancipatorsku kulturu sjećanja.

Fondacija najavljuje da će nastaviti da se zalaže za simboličko priznanje izuzetnosti žena u svim opštinama Crne Gore.