Taj negatuvni trend posebno je izražen na području Bihora i prema nezvaničnim podacima trenutno više Petnjičana živi u inostranstvu nego u mjestu svog rođenja. Sve je više sela u kojima je znatno veći broj zatvorenih kuća nego onih u kojima neko živi, dok je posebno zabrinjavajuće što broj djece drastično opada. Tako je u pet osnovnih škola, koliko ih ima na području Bihora, ove godine upisano svega 35 prvaka. Pad nataliteta najbolje potvrđuje stanje u Osnovnoj školi "Mahmut Adrović" u Petnjici koja ove školske godine, uključujući četiri područna odjeljenja, broji svega 150 učenika, što je pet puta manje nego 1986. godine, kada je ova obrazovna ustanova imala 750 đaka. Ako se tome doda podataka da je prvi razred Srednje škole u Petnjici zadnjih godina u prosjeku upisivalo oko tridesetak učenika onda se lako može zaključiti da je poslednjih decenija na ovom prostoru koji, sa 28 naselja obuhvata površinu od 173 kilometra, broj đaka skoro desetkovan. Na to ukazuje i jedan od najstarijih Petnjičana Faik Adrović (97), koji smatra da sistem u Crnoj Gori još uvijek nije prepoznao da iseljavanje stanovništva na sjeveru prijeti da pojedina mjesta ostavi pusta.
– Danas dvije Petnjice žive u inostranstvu. To je podatak koji opominje i ukazuje da u našem zavičaju treba stvarati pogodinije uslovi za život. Zato je neophodno preduzeti mjere kako bi se bar djelimično zaustavila ovako izražena migracija stanovništava, a to se može postići kroz jačanje privrede i otvaranje održivih radnih mjesta. Međutim, sistem nije u dovoljnoj mjeru sagledao ovu problematiku, a ako se neke stvari brzo ne promijene na bolje očito je da ovim krajevima prijeti bijela kuga - tvrdi Adrović.
Na pitanje da li u opštini Petnjica zaista trenutno živo oko 6.000 stanovnika, kako je to popis pokazao, Adrović odgovora "to su samo brojke".
– Mnogi su prijavljeni da žive ovdje, a oni su ustvari u inostranstvu. To pokazuju i izbori kada pravo glasa iskorisisti manje od 50 odsto upisanih birača – istakao je Adrović za "Dan".
Sa njim je saglasan i Vuk Mirković koji je svojevremeno bio prosvjetni radnik na području Bihora.
– Svojevremeno sam negdje u šali kazao da tamo gdje se ne troši dosta pelena i gdje nema punih školskih klupa da nema ni napretka. Omladima i djeca su osnov svega, a njih nažalost sve je manje u ovim krajevima. Broj đaka se iz godine u godune smanjuje. Svojevremeno, sedamdesetih godina prošlog vijeka kada sam ja bio učitelj, na ovom području svako selo imalo je škole pune djece. Problem je što nijesu otvarani proizvodni pogoni u kojima bi lokalno stanovništvo nalazilo uposlenje, nego je moralo, trbuhom za kruhom, da odlazi u razvijenije krajeve – konstatovao je Mirković.
Da migraciona kretanja potresaju Petnjicu ukazuju i iz lokalne uprave navodeći da se na ovom prostoru u toku godine sklopi svega oko 50 brakova što je znatno manje nego u ranijem periodu.
– Zabrinjavajuće je to što pojedini bračni parovi čim sklope brak odlaze u inostranstvo, ili u razvijenije sredine u Crnoj Gori – ističu iz lokalne uprave.
