Kompanija Crnogroski elektroprenosni sitem (CGES) izmijenila je prvobitnu trasu dalekovoda Pljevlja – Lastva Grbaljska, koji više neće prolaziti kroz samo selo, već njegovom periferijom. Na taj način, potvrđuju mještani, nijedno domaćinstvo neće biti primorano na iseljavanje.
Na terenu su već vidljivi radovi na novoj trasi: iskopana su mjesta za stubove i urađeni prilazni putevi. Mještani ne kriju zadovoljstvo, ali ističu korektan odnos izvođača tokom dosadašnje realizacije radova.
– Promjenom trase dalekovoda, nakon brojnih protesta i godina neizvjesnosti, konačno možemo da odahnemo i vratimo se našim svakodnevnim obavezama – ističu mještani Đurđevića Tare i podsjećaju da priča oko izgradnje dalekovoda Pljevlja – Lastva Grbaljska datira još iz 2012. godine. Prema prvobitnom rješenju, dalekovod je trebalo da prolazi kroz samo selo, što je podrazumijevalo iseljavanje više domaćinstava i mijenjanje prostornog izgleda čitavog područja. Mještani su se tome oštro suprotstavili, ističući da im je đedovina važnija od bilo kakve materijalne nadoknade.
Tokom godina, organizovali su više protesta, obraćali se nadležnim institucijama i uporno upozoravali da bi predviđena trasa "zatvorila selo", ugrozila prirodno okruženje i onemogućila razvoj seoskog turizma i poljoprivrede – djelatnosti koje su vidjeli kao budućnost ovog kraja.
Posebno su bili glasni mladi mještani Đurđevića Tare koji su, kako navode, bili odlučni da ostanu u svom mjestu i odbrane naslijeđenu zemlju.
– Odrasli smo u ovom selu, gdje su naši očevi i đedovi obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama – poručili su mladi iz Đurđevića Tare, naglašavajući da su se godinama suočavali sa prijetnjama od izgradnje 400 kV dalekovoda na trasi postojećeg, kako kažu, bespravno izgrađenog 110 kV voda.
Oni smatraju da bi projekat, da je realizovan po prvobitnom planu, podstakao iseljavanje mladih, umjesto da im se omogući razvoj održivih inicijativa poput seoskog turizma i organske proizvodnje. Takođe, smatraju da bi dalekovod ugrozio prirodno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, ali i zdravlje mještana.
Izmjena trase označava kraj jedne od najdugotrajnijih lokalnih borbi protiv infrastrukturnih projekata u ovom dijelu Crne Gore. Za mještane Đurđevića Tare, to je, kažu, dokaz da upornost, jedinstvo i argumenti mogu da donesu rezultate, čak i kada se borba vodi protiv krupnih državnih projekata.Stanovnici sada očekuju da se radovi nastave bez ugrožavanja njihove imovine i prirodnog ambijenta, a selo koje je, kako kažu, već bilo "na korak da bude zatvoreno", dobija novu šansu za razvoj.
