Mještani sela Slatina, Zabrđe i Trešnjevo pozvali su međunarodne i domaće esperte iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine da posjete područje planine Gradišnjice i, kako su naveli, suoče se sa nemilosrednim uništavanjem i devastacijom prirodnih vrijednosti.

Kazali su da se dosadašnja strategija upravljanja prirodnim resursima u potpunosti razlikuje od odredbi koje područje Komova definišu kao zaštićenu zonu, odnosno park prirode. Naveli su da stručnjaci konačno moraju da dignu glas i da "zaustave ekološki zločin koji sprovode tajkuni bliski centrima moći".

– Ne smijemo dozvoliti da se opšte dobro i dalje podređuje interesima privilegovanih koncesionara, koji godinama uništavaju prirodne blagodeti na području Komova. Naprotiv, krajnje je vrijeme da krenemo s obnavljanjem šuma i zaštitom voda kako bi i generacijama koje dolaze ostavili makar dio ove ljepote, a ne samo ruglo, uništenu i sprženu zemlju. Zato pozivamo međunarodne i domaće eksperte da dođu i suoče se sa devastiranom vrijednostima koje nam je majka priroda podarila. Pozivamo ih da dignu glas i stave do znanja da niko nema pravo da sprovodi ekološki genocid nad resursima – navodi se u apelu mještana.

Kazali su da država dosad nije ništa uradila da zaštiti područje Gradišnjice od nasrtaja koncesionara. Istakli su da su prinuđeni da zbog toga "uzmu stvar u svoje ruke".

– Svako ko dođe vidjeće da je već pune tri decenije Crna Gora samo na papiru ekološka država. Naići će na poremećenu prirodnu ravnotežu, jer su naše rijeke ugrožene, a šume posječene do te mjere da je to užasno i pogledati. Pitamo se kako je neko mogao da u srcu Gradišnjice doznači sječu zaštićenih stabala? Treba li građani, kao što je to ovdje slučaj, da umjesto države brane resurse kojima ta ista država raspolaže? Poručujemo, dosta je bilo, jer država je narod, a narod država – naglasili su mještani.

Insistiraju da se posebna pažnja usmjeri ka zaštiti vodoizvorišta oko kojih je izvršena doznaka za sječu stabala.

– Nedopustivo je da je doznaka za sječu stabala izvršena u dijelu gdje se nalaze vodoizvorišta s kojih se naša sela napajaju vodom. Apelujemo da stučnjaci čuju naše vapaje i sagledaju nesagledive posledice koje mogu nastati ako se krene s daljom sječe šume na ovom području. Neka nas ne ostavljaju da sami, golim životima, branimo izvore i vodimo rat s državom i koncesionarima – istakli su mještani.

Apelu su se pridružili i iz NVO "Gradišnjica", ističući da su koncesionari minulih godina, vršeći transport šume tokom rijeke, bitno uticali da dođe do uništavanja ribljeg fonda.

– Rijeka Gradišnjica na istoimenoj planini je u nekim minulim vremenima bila toliko bogata pastrmkom koju su mještani rukama vadili. Međutim, koncesionari su put za transport šume napravili rječnim koritom čime je uništeno glavno mrestilište u dijelu Male rijeke. Tako je došlo do drastičnog smanjenja rubljeg fonda. Zbog toga od nadležnih institucija tražimo da preduzmu odgovarajuće mjere za adekvatno poribljavanje Gradišnjice, jer bi se na taj način povratila njena puna atraktivnost – kazali su članovi NVO "Gradišnjica", dodajući da je i priča oko otvaranja pogona za preradu ljekobilja i šumskih plodova ostala samo mrtvo slovo na papiru.