To su juče konstatovali iz plavskog Udruženja drvoprerađivača, uz tvrdnje da sve dosadašnje mjere nijesu dale nikakve rezultate kada je u pitanju zaštita šumskog bogatstva na ovom području. Ističu da to može primijetiti svako ko želi da pogleda kako se iz godine u godinu suše ogromni kompleksi četinarske šume u dijelu Nacionalnog parka Prokletije, koji zahvata površinu od oko 16 hiljada hektara.
– Ako i najobičniji laik uporedi pojedine fotografije iz prošle godine sa onim kako trenutno izgledaju šume na području Nacionalnog parka Prokletije jasno će vidjeti kako se bolest velikom brzinom pod najezdom potkornjaka širi na zdrava stabla. To ukazuje da se u potpunosti zakasnilo sa konkretnim rješenjima i odgovarajućom reakcijom u cilju sprečavanja daljeg sušenja četinarske šume na ovom području. Radi se o pravom ekološkom genocidu, jer golim okom se može vidjeti na hiljade mrtvih stabala koja su usled sušenja izgubila svaku prirodnu funkciju. Zato je krajnje vrijeme da se pred ovom činjenicom nadležni konačno pozamisle na mnogo odgovorniji način – kazao je Nedžad Cecunjanin u ime plavskog Udruženja drvoprerađivača.
On je kazao da su feromonske klopke postavljene proljetos širom Prokletija, kao jedna od mjera u sklopu realizacije Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala, usvojenog u novembru prošle godine, potvrdile brojnost najezde ove vrste insekta.
– Postavljene feremonske klopke, kojih, koliko smo upoznati, ima oko 160, pokazale su ogromno prisustvo potkornjaka u dijelu Prokletija. One su dobar mehanizam da se pokaže u kojim količinama potkornjak napada stabla, ali te klopke ne mogu bitno uticati na smanjenje ovog insekta koji se hrani korom drveta. To znači da se samo efikasnom sanitarnom sječom i drugim pratećim mjerama može dati doprinos da se šume na ovom području očuvaju iako se u tome u dobroj mjeri zakasnilo – naveo je Cecunjanin.
Plavski drvoprerađivači su apelovali na odgovorne u državnim institucijama da se u cilju spasavanja šuma na Prokletijama konačno usaglaglase šta je čija nadležnost.
– Svjedoci smo da mjere zaštite šuma u Nacionalnom parku Prokletije nijesu sprovođene, budući da se šumarska struka i zaštitari prirode decenijama ne mogu dogovoriti koji zakoni i čije ingerencije važe na prostoru zaštićenih područja. To za posljedicu ima progresiju problema uprkos usvojenim rješenjima nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove, prema kojima je bilo nužno sprovesti sječu i čišćenje. I dok se čekalo da se nadležni dogovore šta je čija obaveza, potkornjak je nemilosrdno nastavio da "osvaja" šume, čemu su pogodovale i vremenske prilike, odnosno dugi sušni periodi. Zato poslije svega pozivamo odgovorne u ovoj državi da zajednički sjednu za sto i usvoje jasan plan zaštite šuma i smjernice na osnovu kojih niko nikome neće smetati da se na Prokletijama spasi što se spasiti može – poručili su iz Udruženja drvoprerađivača.
