Lovačka organizacija ”Dr Zoran Kesler” / -Željko Šapurić
14/08/2023 u 07:10 h
Nevena BulajićNevena Bulajić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Nikšićka lovačka organizacija broji 800 članova: Lov samo jedna od aktivnosti, zaštita i uzgoj divljači prioritet

Osim u lovu, članovi društva učestvuju u akcijama dobrovoljnog davanja krvi, učestvovali su i u gašenju mnogih požara i traganja za nestalim osobama

Lov je zanimljiv i predstavlja merak i lijepo druženje, ali na prvom mjestu je zaštita lovišta i divljči, kaže u ragovoru za "Dan" predsjednik nikšićke lovačke organizacija "Dr Zoran Kesler" Milan Vujović.

Navodi da lovačka organizacija koja trenutno broji oko 800 članova gazduje najvećim lovištem u Evropi koje obuhvata 119.000 hektara kvadratnih i prostire se od Tunjeva do granice sa Bosnom, Fočom, Šavnikom. Jedan od izazova i nimalo lakih zadataka im je da sačuvaju ogromno prostranstvo.

– Kroz ovo društvo prošla su imena koja su ponos grada. U Nikšiću se inače generacijski broje naslednici članova društva, kao što je porodica Romčević iz koje deset članova vode računa o društvu. Iz porodice Sekloća takođe, Labudovića, Đuranovića, Šakotića itd. To su ljudi koji su sebe ovd‌je ugrađivali da bi društvo ostalo jedna od najboljih organizacija u Crnoj Gori – kaže Vujović.

image

Milan Vujović

-Željko Šapurić

Nikšićka lovačka organizacija ove godine obilježava dvadeset tri godine postojanja, a nekada se zvala "Uzdomir" i "Nikšić" i vodili su je čuveni Bobo Bulatović, dr Rade Kosović, Nikola Sekloća itd.

– Petnaest godina se vodi bitka oko otvaranja doma Lovačke organizacije, saradnja sa lokalnom upravom je dobra i nadamo se da će se sve privesti kraju, da se dom otvori kako za lovce tako i posjetioce. Nekada smo imali prostorije u sadašnjoj Gradskoj kući u parku koji je tada držao Miloš Staljević. Tada nam je obećano da ćemo dobiti ovd‌je plac, kako je i bilo i društvo smo preselili, ali je problem sa dokumentacijom odlagao zvanično otvaranje. Dobro smo opremljeni, imamo par kamera, dva drone, dva vozila, šest stalno zaposlenih čuvara. Veliki respekt imamo od Saveza lovaca Crne Gore – kaže Vujović.

Osim u lovu, članovi društva učestvuju u akcijama dobrovoljnog davanja krvi a učestvovali su i u gašenju mnogih požara i traganja za nestalim osobama. Za svoj humani rad dobijali su brojne nagrade i priznanja.

– Do sada smo napravili veliki broj hranilica, pojilišta i sl. i naša služba redovno vodi računa o tome da se sačuva divljač. Lov je na zadnjem mjestu. Imali smo skoro akciju spasavanja srne, koja je upala u kanal, kao i spasavanja ranjene srne koja je odmah zbrinuta od strane veterinara koju ove ned‌jelje treba da vratimo u šumu – kaže Vujović.

image

Akcija spasavanja srne

-Privatna arhiva

Imaju pet lovočuvara koji imaju sertifikate za čuvanje lovišta ili nacionalnog parka koji koji su uvijek na terenu, a upravnik lovišta Milovan Minić ima najveću odgovornost, jer mora svakoga da rasporedi kako bi koordinisali lovište

Članarina za seniora je 80 eura, a lovna karta 10 eura koja se plaća Lovačkom savezu Crne Gore. Za penzionere preko 65 godina koji su članovi društva najmanje dvadeset godina članarina je 20 eura a lovna karta 10 eura, dok je pionirska članarina za d‌jecu do 18 godina 10 eura.

Saradnja sa drugim lovačkim društvima je veoma dobra, sa nekima imaju i ugovor o saradnji a mnoge lovne sezone otvaraju zajedno kako sa društvom iz Šavnika, tako i sa Pivljanima, Banjanima, Danilovgrađanima. Dobru saradnju ističu i sa Upravom policije koja konroliše dozvole, a nadaju se i njenom nastavku.

image

Boško Nikčević

-Željko Šapurić


Lovni zabran i hajke na predatore

Sekretar društva Boško Nikčević ističe da na lovištu uvijek imaju jednu četvrtinu površine koja je pod lovnim zabranom.

– Čuvamo divljač, prihranjujemo, provjeravamo ispravnost lovaca i dozvole za lov i organizujemo akcije. Četvrtina lovišta je uvijek u lovnom zabranu što znači da tu nema aktivnosti u roku od tri godine kako bi obnovila i sačuvala populacija. Potom se ti zabrani rotiraju iz istih razloga – kaže Nikčević.

Za ovu godinu za odstrel su dobili 2.000 zečeva, 70 divljih svinja, 70 lisica, 5 vukova, oko 2.000 pataka koliko i prepelica, 800 komada šumske šljuke i mali broj jazavaca, dok je divlja mačka trajno zaštićena kao i medvjed. Redovno organizuju hajke, kako bi provjerili gdje ima predatora, ali jedan od problema su redovne prijave o brojnim štetama koje nanosi divljač.

– Postoje štete koje naprave krupne zvjeri, vuk i medvjed, a sada je to počeo i šakal jer se naselio prije desetak godina. Njegova populacija u nikšićkom lovištu je dostigla izuzetno visok nivo, tako da pravi štete na sitnoj stoci, a kako vrijeme prolazi imaćemo sa šakalom i veće probleme. Vuk i medvjed napadaju košnice i krupnu stoku. Najveći je problem je kada ljudi puštaju stoku na ispašu, a tada mi ne možemo da pomognemo jer postoje parametri koji treba da se ispoštuju da bi šteta bila nadoknađena – kaže Nikčević.

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
25. mart 2025 12:15