Očuvanje Biogradskog jezera mora biti imperativ ne samo za Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), već i za državu i društvo u cjelini, poručeno je na međunarodnoj naučnoj konferenciji u Kolašinu.

Na konferenciji “Antieroziona zaštita Biogradskog jezera i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera” je saopšteno da se što prije moraju donijeti mjere sanacije i antierozione zaštite.

Direktorica JPNPCG Jelena Kljajević, kazala je da hidrološki problemi u parku datiraju odavno i da je za rješenje potrebna riječ struke i nauke.

– Nadam se da će konferencija dati konkretna rješenja koja će nam služiti kao smjernice za dalji rad kada je u pitanju zaštita ovog prirodnog dragulja. Mi smo odlučni u tome da očuvamo parkove i njihov biodiverzitet – poručila je Kljajević.

Veselin Luburić iz JPNPCG naveo je da je Biogradska gora prvo neformalno zaštićeno područje, još od 1878. godine, i da je do danas najočuvanije područje u Crnoj Gori.

On je podsjetio na istorijat dosadašnjih istraživanja, preporuka i predloga riješenja kada je u pitanju problem oticanja Biogradskog jezera.

Profesor Velibor Spalević je, govoreći o intenzitetu erozije u slivu Biogradske rijeke, poručio da je potrebno da naučna javnost na sistematičan način da viziju mogućih ishoda, koji mogu poslužiti za donošenje odluka i rješavanja problema u Nacionalnom parku (NP) Biogradska gora.

On smatra da je potrebno uključiti i globalnu naučnu javnost, kako bi se pronašlo najbolje rješenje uz poštovanje najboljih naučnih praksi.

Profesor Radenko Pejović i inženjer Nikola Čađenović sa Građevinskog fakulteta osvrnuli su se na rezultate hidrogeoloških i inženjersko geoloških istraživanja kao osnov za izvođenje sanacionih mjera na Biogradskom jezeru.

Oni su, govoreći o mogućim rješenjima za oticanje Biogradskog jezera, kazali da je dobro što je pokrenuta inicijativa da se pristupi dodatnim istraživanjima kako bi se spriječio nestanak jezera, ali i da je potreban multidisciplinarni pristup.

– Zabrinjavajuća je situacija, velike su razlike između maksimuma i minimuma nivoa Biogradskog jezera. Dubina se sa 12 metara tokom suše spusti na šest metara. Pojedini stručnjaci procjenjuju da će jezero nestati za 130 godina ukoliko se ne nađe neko rješenje – ukazao je Pejović.

Čađenović je rekao da su duž jezera uočeni brojni ponori, ali da istraživanja sprovedena od 1988. do 1995. godine nijesu dala dovoljno precizan odgovor o njihovom tačnom broju i pozicijama.

– Zato je za mogućnost sanacije ovog problema prije svega potrebno definisati geološki model jezera, mogućnost jednostavne izrade kosine, ali se mora raditi postupno, obazrivo, kako se ne bi ugrozio biodiverzitet – kazao je Čađenović.

Profesor Prirodno–matematičkog fakulteta Vladimir Pešić je ukazao na značaj ekosistema NP Biogradska gora, navodeći da je taj park „prirodna laboratorija“.

– Treba postaviti pitanje da li štitimo jezero kao lokalitet ili želimo da štitimo ekosistem. Moj savjet je da se bude vrlo obazriv prilikom intervencija u prirodi, posebno u nacionalnim parkovima – upozorio je Pešić.

Dragan Radojević iz Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore kazao je da dosadašnja geološka istraživanja nijesu dala dovoljno podataka kako bi se definisali režimi podzemnih voda u slivu Biogradskog jezera, pa se sprovela adekvatna sanacija.

On je dodao da je Zavod prošle godine započeo izradu projekta hidroloških istraživanja Biogradskog jezera.

Iz NPCG su kazali da će konkretni zaključci i rješenja tog problema biti pretočeni u dokument koji će biti poslat Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a u cilju izrade Glavnog projekta sanacije problema.

Međunarodnu konferenciju organizovalo je JPNPCG pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda, sa sjedištem u Pekingu i Ajovi, i u saradnji sa GEA /Geo Eko-Eko Agro/.

Konferenciju je podržala Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.