Vidov potok u Gornjem polju / -B.B.

Opština Nikšić formira službu za brigu o biserima prirode

Pod zaštitu će biti stavljeni Orjen sa Bijelom gorom, Studenačke glavice, Vidov potok, nekoliko šumskih zajednica, Lokva na Velikoj Osječenici, Zabran kralja Nikole i vrela Gračanice, kao i Lukavica sa Velikim i Malim Žurimom

Da Nikšić više ne bi bio na spisku opština koje imaju najmanje zaštićenih prirodnih predjela pobrinuće se Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Sa Agencijom za zaštitu životne sredine, Fondom za zaštitu prirode, Biotehničkim fakultetom i Odsjekom za geografiju Filozofskog fakulteta pokrenuli su inicijativu da se zaštiti više lokaliteta, od kojih neki spadaju u prirodne fenomene, a svi su pravi biseri prirode, koji su u ranijim godinama, usled nebrige bivše lokalne vlasti, bili zapostavljeni.

– Očekujemo da procedure budu završene u prvoj polovini naredne godine. Tada ćemo imenovati upravitelje tih zaštićenih predjela i to bi bila služba koja bi ih održavala i vršila kontrolu. Služba će biti pri Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Imamo tu ljude koji već rade, samo će dobiti nova zaduženja – rekao je za "Dan" Đorđije Manojlović, vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Rade elaborat za zaštitu gornjeg toka Zete

Manojlović kaže da je dat predlog da se zaštiti i gornji tok Zete, za šta predstavnici NVO, u saradnji sa nadležnim ministarstvom, rade elaborat.

Po riječima direktora Društva mladih ekologa Nikšića (DMEN) Miodraga Karadzića, ukoliko se tok Zete u dijelu Nikšića ne zaštiti, biće obesmišljeno sve ono što su do sada uradile danilovgradska i podgorička opština.

– Potpuna zaštita Zete biće moguća ukoliko bude proglašena parkom prirode i u njenom gornjem toku kroz Nikšić. Smatramo da su strukture koje su u ranijem periodu vodile Opštinu Nikšić nepravedno zapostavile taj projekat. Zeta i širi teren oko nje zaslužuju da budu stavljeni pod zaštitu, posebno zbog migracije ptice koje povremeno borave na tom terenu – kazao je Karadzić.

Pod zaštitu će biti stavljeni Orjen sa Bijelom gorom, Studenačke glavice, Vidov potok u Gornjem polju, nekoliko šumskih zajednica, Lokva na Velikoj Osječenici, a na području Župe nikšićke Zabran kralja Nikole i vrela Gračanice, kao i Lukavica sa Velikim i Malim Žurimom. Zaštitom zabrana poslednjeg crnogorskog suverena bila bi realizovana inicijativa MZ Župa i lokalnih NVO pokrenuta prije više od 15 godina. Taj lokalitet je nekada, kaže direktor NVO "Župa u srcu" Jovo Radulović, bio među biološki i naučno najvrednijim u Crnoj Gori, ali je sada degradiran. Livadski procjepak, karakteristična biljka vlažnih prostora koja se nalazi na IUCN listi, nekada je imala u Zabranu značajnu populaciju, a danas je ima veoma malo. Radulović ističe da je u Zabranu počela i vegetacija invazivnih vrsta poput pajasena, a karakterističan prostor Morakovskih bara je znatno zarastao, najviše zbog nedostatka vode i usled eksploatacije vode za potrebe župskog vodovoda.

– Istraživanja koja smo radili pokazala su degradaciju i neophodnost reagovanja da se stanje popravi. Šumski požari i eksploatacija šumskih kompleksa Zabrana znatno su doprinijeli svemu ovome, pa je neophodno ispravljanje grešaka koje su činjene u prošlosti. Nekontrolisani lov vrijednih životinjskih vrsta stalan je problem u Zabranu, pa je najbolji način da se stvari poprave svakako zakonska zaštita i pravilno upravljanje ovim prostorom – naglasio je Radulović.