U tome svakako, pored iseljavanja stanovništva, prednjači nezaposlenos, čija se stopa kreće oko 14 procenata. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, zaključno sa oktobrom ove godine, na beranskom birou rada nalazila su se 3.383 lica, ili oko 12 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, kojih ima 27.914. Kao poseban problem ističe se i podatak da u Beranama ima znatan broj nezaposlenih lica sa fakultetskim diplomama. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj zaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega su 2.135 bila nezaposlena. Sa druge strane, opština Kotor koja broji 22.746 stanovnika, prema evidenciji zavoda za zapošljavanje, ima svega 154 nezaposlena lica. Da opština Berane ima izuzetno izraženiju stopu nezaposlenosti u odnosu na gradove centralnog i južnog regiona, ukazuje i podatak da opština Podgorica sa 179.505 stanovnika ima 4.531 lice na birou rada. To znači da se u glavnom gradu svaki 40 stanovnik nalazi na evidenciji nezaposlenih lica, a u Bernama svaki sedmi.
Brojne analize govore da su, zatvaranjem privrednih kolektiva, Berane doživjele sveukupnu razvojnu stagnaciju i da je iz godine u godinu rastao broj nezaposlenih. One ukazuju da je nizak nivo privrednih aktivnosti glavni razlog što se na birou rada nalazi ovako veliki broj lica. Podaci, takođe, govore da je u Beranama trenutno skoro isti broj zaposlenih i nezaposlenih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih dostiže cifru od šest hiljada korisnika.
I iz lokalne uprave ističu da je nezaposlenost jedan od gorućih problema u ovom gradu.
– Nezaposlenost u Beranama je svakako najveći problem. Nije ga lako riješiti. Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim – naveli su iz lokalne uprave.
Bivši radnici zatvorenih fabrika u Beranama tvrde da su ovakvoj sutuaciji kumovale pogubne privatizacije.
– Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada, dok su se privredne aktivnosti svodile na minimum. Zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajuću situaciju kada je nezaposlenost u pitanju – zajednička je konstatacija bivših radnika, od kojih se većina godinama nalazi na birou rada.
