Lokalno stanovništvo svoj radni angažman pronašlo je u lokalnoj upravi i javnim preduzećima i ustanovama čiji je Opština osnivač i u par državnih institucija koje su u Andrijevici otvorile svoje službe, kao i u Domu zdravlja i Hitnoj pomoći. Što se tiče privatnog sektora, određeni broj radnika je angažovan na održavanju privatnih hodroelaktrana, dok druge djelatnosti, sem onih koje poljoprivrednici obavljaju na svojim imanjima, skoro da i nema. Andrijevica se suočava sa ovako negativnim bilansima, iako su, nakon što joj je 1992. godine vraćen status opštine, predstavnici svih političkih subjekata obećavali da će posebnu pažnju usmjeriti ka oživljavanju privrede. Iz lokalne uprave potvrđuju da raspoloživi podaci jasno stavljaju do znanja da u ovoj opštini decenijama nije ništa urađeno po pitanju instaliranja proizvodnih pogona i otvaranja radnih mjesta u realnom sektoru. Evidentno je da se to nije desilo ni nakon poslednjih političkih promjena 2020. godine, čime je stepen privrednih aktivnosti u ovoj opštini sveden na minimum.

D.J.

– Sa lokalnog nivoa mi smo se trudili da, u mjeri mogućeg, damo doprinos da se napravi ambijent kako bi investitori došli u Andrijevicu, ili da neko iz naše sredine krene da otvara proizvodne pogone, ali, nažalost, do toga nije došlo. Sve to ukazuje da se sa državnog nivoa mora dati znatno veća podrška da se konačno krene sa privrednim aktivnostima u našoj opštini, jer je očigledno da svi dosadašnji koncepti o oživljavanju privrede nijesu dali nikakve rezultate – naveli su iz lokalne uprave.

Za vrijeme tranzicionih procesa u andrijevičkoj opštini zatvorena je Fabrika ventilacione opreme "Termovent". Ona je upošljavala oko 160 radnika, privatizovana je od strane beogradske "Montaže", da bi nakon toga prestala sa radom. U bivšim pogonima "Termoventa" 2014. godine otvorena je fabrika za proizvodnju peleta pod nazivom "Biotel". Tada je rečeno da ovaj projekat, sa čistim ekološkim proizvodom, predstavlja investicioni bum i da je kapacitet proizvodnje peleta na godišnjem nivou planiran na 23.000 tona. Međutim, fabrika je prije dvije godine prestala sa radom. Zatvoren je i pogon fabrike kože "Polimka", u kome je nekada radilo blizu 200 radnika. Imovina i objekti ovog pogona, koje je svojevremeno kupilo preduzeće "Kips", potpuno su devastirani. Neslavan kraj doživio je i pogon "Komovi", koji je poslovao u sastavu beogradskog "Soko Štarka" i u kom je nekad svoje plate zarađivalo blizu 200 uposlenih. Od prije nekoliko godina imovina ovog pogona, poznatog kao "Slatka fabrika" prešla je u ruke beranskog preduzeća "Desetka",ali se tamo još uvijek ne odvijaju nikakve privredne aktivnosti.

Bivši radnici uništenih fabrika sa sjevera poručuju: Tužilaštvo da ispita privredni zločin i kazni krivce

Krajem osamdesetih godina ugašeno je i preduzeće "Mermer" koje se bavilo trgovinom i ekspoatacijom mermera u dijelu planine Žoljevice. Sa radom je prestalo i trgovinsko preduzeće "1.maj", kao i andrijevičaka i konjuška poljoprivredna zadruga, dok su prilikom transformacije Šumskog preduzeća ugašene pojedine radne jedinice. U Andrijevici je, uz dvadesetak uposlenih, radio i pogon za preradu drveta pod nazivom "Bojkomerc", ali i on je prije tri godine zatvoren.