Time je vrsni ljekar i humanista, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu, dobio spomen-bistu u mjestu porijekla, ispred stare škole gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata, od septembra 1943. do novembra 1944. godine otvorio partizansku bolnicu za teške ranjenike, kojom je lično rukovodio.
Bistu, koju se osveštali iguman manastira Kosijerevo Arsenije (Samardžić) i jeromonah Andrej (Miljanić) u prisustvu brojnih bratstvenika, otkrili su unuk dr Nika Miljanića, Edvard Miljanić i dr Boro Čolaković.
Predsjednik Udruženja Bratstva Miljanić Branislav Miljanić rekao je da su ponosni što su uspjeli da se oduže velikanu kakav je bio dr Niko.
– Njegov otac Petar bio je dvorski ljekar, ali je poživio svega 45 godina. Sahranjen je na Cetinju, a epitaf na njegovom grobu "Sve za druge, ništa za sebe" bio je zvijezda vodilja njegovim sinovima, Niku i Pavlu koji su nastavili tradiciju svog oca. Na inicijativu kralja Nikole nastavili su školovanje, u Lozani i Parizu, a dr Niko je tri puta prekidao studiranje, osjećajući potrebu da pomogne svom narodu u Balkanskim ratovima i u velikom Prvom svjetskom ratu, a onda i u Drugom kada se vratio u kraj odakle potiče da pomogne, liječeći i otvarajuću bolnice. Doktor Niko je profesor, doktorirao u Parizu samo dvije godine posle završetka studija, a onda na poziv doktora Milana Batuta i doktora Subotića došao u Beograd, da bi otvorili prvi Medicinski fakultet u Beogradu – kazao je Branislav Miljanić, istakavši da je dr Niko bio je redovni profesor hirurgije i anatomije, a prvo njegovo predavanje uzeto je kao Dan Medicinskog fakulteta u Beogradu, a Anatomski institut Medicinskog fakulteta u Beogradu nosi njegovo ime. Svoj život posvetio humanosti, čovječnosti, osjećajem za druge, tako je živio, Njegov životni put bio je utemeljen na znanju, odgovornosti i predanom radu.
Dr Niko Miljanić je ostavio neizbrisiv trag ne samo u medicini, već i u intelektualnoj istoriji ovog naroda, kazala je Milica Lalatović Žižić, predsjednica Skupštine opštine Nikšić.
– Upravo ovdje, u Dubočkama, započeo je životni put čovjeka čije će ime trajati koliko i medicina. Dr Niko Miljanić nije bio samo vrhunski hirurg i akademik, već i vizionar, učitelj, humanista i državnik duha. Njegova karijera obuhvatila je mjesta i funkcije koje bi malo ko mogao da zamisli od profesora i rektora Univerziteta u Beogradu, do predsjednika Srpske akademije nauka i umjetnosti. Ipak, nikada nije zaboravio ko je i odakle je. Banjani su za njega bili više od zavičaja – bili su izvor snage, moralni temelj i duhovna vodilja. Njegovo ime simbolizuje ne samo akademsku izvrsnost, već i građansku hrabrost, humanizam i viziju boljeg društva. On je bio čovjek koji je vjerovao da znanje treba da služi čovjeku, a ne obrnuto. Zato danas kada otkrivamo ovu bistu mi ne podižemo samo kamen i bronzu. Mi podižemo sjećanje. Mi gradimo most između prošlosti i budućnosti, podsjećajući sebe i nove generacije da vrijednosti kojima je dr Miljanić posvetio svoj život – znanje, čestitost, odgovornost i ljubav prema narodu ostaju vječite. Neka ova bista bude svetionik znanja i dostojanstva za sve koji će proći ovim putem - poručila je Lalatović Žižić.
Portal RTNK navodi da je bista rad akademskog vajara Bojana Mikulića iz Banja Luke, postament je uradio Mirko Miljanić, ogradu je donirao Petar Perović iz Pješivaca, a jedan od značajnih donatora je i Boško Vasiljev Koprivica iz Beograda.
