Osim pčelara grada domaćina, svoje proizvode predstavili su i pčelari iz Podgorice, Cetinja, Mojkovca, Berana, Pljevalja, Andrijevice, Nikšića, kao i iz Arilja, Nove Varoši, Prijepolja, Priboja, Rudog i Višegrada.
Otvarajući Sajam meda Said Arslanović, zamjenik sekretara Sekretarijata za lokalni i održivi razvoj, kazao je da je u pitanju manifestacija koja iz godine u godinu okuplja pčelare, proizvođače i ljubitelje meda i pčelinjih proizvoda.
– Na nama je da damo podršku onima koji vrijedno rade, da unapređujemo standarde kvaliteta i da njegujemo svijest o značaju domaće proizvodnje. Ovaj sajam pčelarstva je mjesto gdje se ta podrška i povjerenje susreću, gdje proizvođači dobijaju priliku da predstave svoje proizvode, a potrošači da ih prepoznaju i cijene. Zbog toga je Sekretarijat za lokalni i održivi razvoj ove, kao i prethodnih godina, prepoznao značaj ovog događaja i pružio finansijsku podršku njegovom održavanju – kazao je Arslanović.
On je pčelarima poželio uspješan dan, da, kako je kazao, razmijene iskustva, sklope nova partnerstva i da se pošalje poruka "da su pčelarstvo i med simbol zdravlja, zajedništva i održivog razvoja".
Predsjednik Udruženja "Pčelar" Lazar Tomović kazao je da o značaju ovakvih manifestacija nije potrebno posebno govoriti, jer sam naziv "Med, hrana, lijek" govori dovoljno sam za sebe. On je uputio zahvalnost Opštini, Ministarstvu poljoprivrede i brojnim sponzorima koji su omogućili održavanje ove sajamske manifestacije.
– Imajući u vidu značaj pčelarstva, kako za same proizvođače, tako i za društvo u cjelini, i koliko je danas teško proizvesti med i održati svoja pčelinja društva u životu, pčelarima je potrebna podrška resornog ministarstva i lokalne samouprave, koja bi u budućnosti trebalo biti veća – kazao je Tomović i dodao da je svaki pčelar koji je izložio svoje proizvode pravi pregalac i umjetnik-virtuoz.
– Zato što uspijeva proizvesti med i održati svoja pčelinja društva u životu, iako je sve dosta teško, s obziriom na bolesti pčela i sve izraženije klimatske promjene –naglasio je Tomović. Istakao je da su se prinosi meda ove godine kretali od solidnih do veoma dobrih, tako da se može reći da je sezona bila uspješna.
Pčelar Saša Stevanović navodi da pčelinja društva drži u Banjem selu, a seli ih na ispašu u Bliškovo i Stožer, te da su Bjelopoljci nadaleko poznati i priznati pčelari. Miljko Golubović iz Prijepolja kaže da se već 22 godine bavi pčelarstvom.
– Imam 50 košnica, a prinos meda bio je prosječan jer je maj bio dosta hladan i sa puno padavina – ocijenio je Golubović koji je na svom štandu izložio livadski, bagremov i med od suncokreta.
Stalni izlagači na smotrama pčelarstva su bračni par Miloš i Cica Čabarkapa. Oni su na svom štandu ponudili med i pčelinje proizvode, ali i ljekovito bilje.
– Sa Milošem već 47 godina berem čajeve. Imamo preko 100 vrsta čajeva, sirće od zukve i prvoklasan med – kaže Cica Čabarkapa.
Džafer Mušović iz bjelopoljskog naselja Nedakusi navodi da pčele ljeti izdiže u okolinu Žabljaka. Ismet i Ramija Ramović na svom štandu imali su domaće, organske proizvode iz Kostenice kod Bistrice.
Ratko Ralević iz Berana izložio je opremu za pčerlare i domaće proizvode "vrhunskog kvaliteta".
