Ipak, uprkos očekivanjima da će skup okupiti veliki broj predstavnika civilnog sektora sa sjevera Crne Gore, raspravi je prisustvovalo tek osam NVO, uglavnom iz Bijelog Polja.
Skupu su prisustvovali državna sekretarka Mirsada Bošnjak i njeni saradnici: Bojana Delić, Milan Šestović, Momir Čukić, Anđela Čurović, Julijana Zlajić, kao i gošća iz Hrvatske Vesna Kasalo, ekspertkinja za civilni sektor.
– Nacrtom zakona želimo da unaprijedimo pravni okvir za rad i djelovanje civilnog sektora u Crnoj Gori. Nevladine organizacije su važan partner u demokratskim procesima, doprinose razvoju zajednice i učestvuju u kreiranju javnih politika – kazala je Bošnjak.
Ona je naglasila da je usvajanje zakona planirano u trećem kvartalu ove godine, što, kako kaže, pokazuje posvećenost Vlade stvaranju boljeg institucionalnog ambijenta za djelovanje NVO sektora.
Međutim, predstavnici prisutnih NVO iznijeli su brojne kritike. Azra Hrapović iz NVO "Đakomo Adrijatik" upozorila je na zloupotrebe u finansiranju, ističući da sredstva dobijaju uglavnom povezani članovi istih porodica, često putem više ministarstava.
– Treba podržati one organizacije čija je vidljivost jasna i čiji rad donosi konkretne rezultate – kazala je Hrapović.
Danijela Veličković iz NVO "Ronilački tim Ajkula" zatražila je veću transparentnost u izboru članova komisija, a Nada Ristanović iz NVO "SOS za žene i djecu žrtve nasilja" ukazala na dugogodišnju diskriminaciju NVO sa sjevera u raspodjeli sredstava.
– Neke organizacije dobijaju sredstva po raznim osnovama, a prave NVO koje rade na terenu ostaju nevidljive – rekla je Ristanović.
Predstavnici NVO "Euromost" istakli su da slab odziv na raspravu pokazuje nepovjerenje NVO sa sjevera prema Ministarstvu i lokalnim upravama.
– U Bijelom Polju, na primjer, već pet godina nije raspisan konkurs za finansiranje NVO. Kako onda očekivati da vjerujemo u novi zakon, kada se ni postojeći ne primjenjuje – poručuju iz "Euromosta".
Oni sumnjaju da je tekst zakona već unaprijed utvrđen i da se javne rasprave sprovode samo formalno.
