Naizgled skromna, bez monumentalnosti kasnijih hramova, ova drevna bogomolja nosi težinu istorije koja se ne vidi odmah – ali se osjeti čim se zakorači pred njene zidove.
Stručnjaci Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i JU Muzeji i galerije Nikšić, angažovani na istraživanjima i zaštiti hrama, već su došli do otkrića na koja će odgovore dati tek zemlja, sloj po sloj. Iako se u naučnim krugovima crkva najčešće vezuje za kasnije periode, narodno predanje ide još dalje – čak do 9. vijeka, kao da se u ovom kamenu čuva nešto što vrijeme nije uspjelo da izbriše.
Arheolog Miloš Živanović objašnjava da je crkva Svetih Petra i Pavla jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih spomenika Nikšića, upravo zbog prisustva više istorijskih slojeva. Drevna bogomolja, koja i danas živi liturgijskim životom Crkvene opštine Nikšić, odavno je privlačila pažnju istraživača crkvenog graditeljstva. Usmeno predanje žitelja govori da je znatno starija od 17. vijeka, u koji se datuje freskopis, a na to, kako ističe Živanović, upućuje i nekropola stećaka na kojima je crkva podignuta. Upravo ta činjenica budi nadu da će se tokom istraživanja pojaviti i stariji, skriveni slojevi – oni koji bi mogli promijeniti sliku o nastanku hrama.
– Znamo da je ova crkva u 19. vijeku renovirana, o čemu svjedoči dokument da je renoviran pod i da su prozori, koji su bili uski kao puškarnice, dosta prošireni. Tom prilikom uklonjeni su pregradni zidovi kako bi se dobio jedan veliki prostor, koji danas čini crkvu Svetih Petra i Pavla. Mi smo, naravno, otišli dublje i otkrili pravi prvobitni izgled crkve, koja je bila znatno manja, da bi u 17. vijeku, uz upotrebu stećaka, bila ozidana velika priprata – kazao je Živanović.
Uklanjanjem poda istraživači su došli do važnog podatka: prije obnove u 19. vijeku, sahranjivanja su vršena u samoj unutrašnjosti hrama, a prema dosadašnjim nalazima, uglavnom su bila djeca. Njihovu starost i pol utvrdiće antropološka analiza, a dobijeni podaci biće upoređeni sa sačuvanom knjigom umrlih. U srednjem vijeku, podsjeća Živanović, u crkvama su sahranjivani privilegovani članovi društva, uz strogu hijerarhiju grobnih mjesta, dok se kasnije ta pravila brišu.
U timu koji radi na istraživanjima su i arheolozi Ivana Živanović i Srđan Delić, konzervatorke Andrea Perić i Slavica Bekan, kao i istoričarka umjetnosti Dijana Borozan. Uporedo sa naučno-istraživačkim radovima u unutrašnjosti crkve, odvija se i zaštita hrama od vlage.
Radovi su trenutno u zastoju zbog vremenskih uslova, ali istraživači ne žele da crkva dugo ostane otvorena i iskopana. Najavljeno je da će se nastavak očekivati krajem februara ili početkom marta, kada će se ponovo nastaviti potraga za odgovorima koje krije ovo sveto mjesto.
Crkva Svetih apostola Petra i Pavla smještena je u starom gradskom groblju u Nikšiću, u neposrednoj blizini Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog. Stvarni istorijski podaci o njenoj gradnji nijesu u potpunosti dokumentovani, ali tradicija i arhitektonske karakteristike ukazuju na srednjovjekovni period, kao i na moguće postojanje još iz vremena Nemanjića.
