Dok u Vodovodu i kanalizaciji ozbiljno rade na studiji isplativosti tehničkog projekta novog cjevovoda od Trebinja preko Zubaca za Herceg Novi, koji bi ukinuo višedecenijsko ljetno retristrikrivno snabdijevanje grada i obezbijedio vodu za zagorska sela, u MZ Kruševice nemaju strpljenja da se projekat realizuje. Smatraju da bi trebalo da počnu gradnju vodopoja, kako bi žiteljima omogućili bolji život i uslove za bavljenje poljoprivredom i stočarstvom. U ovom podorjenskom selu vodom se još snabdijevaju iz bistijerni, ali vode nema dovoljno za poljoprivredna dobra i stoku. Prema riječima predsjednika Savjeta MZ Željka Tomaševića, u toku je izrada idejnog rješenja za izgradnju vodopoja, kojeg trenutno vide kao jedino moguće rješenje.

– Uz podršku Opštine i Ministarstva poljoprivrede, tražeći vodu, bušili smo na terenu do dubine 250 m i pokazalo se da vode nema. Sada smo koncentrisani na pravljenje vodopoja tako što ćemo uz pomoć vodonepropusnih folija zadržati tehničku, stajaću vodu. Rupe u selu, zahvaljujući eksploataciji šljunka, postoje, pa izgradnja vodopoja ne bi trebalo da predstavlja veliki problem – kazao je Tomašević. Navodi da od lokalne uprave imaju obećanje da će dobiti novac za izradu projekta, a podršku očekuju i od resornog ministarstva. Nije još poznato koliko će koštati ovaj poduhvat, jer je projekat u procesu izrade, a Tomašević kaže da bi površina vodopoja trebalo da zadovoljava potrebu preko 10 hiljada kubika vode u zavisnosti od konfiguracije terena. Smatra da je zbog ljudi koji se sve više vraćaju selu, ali i sve većeg broja turista i u Kruševicama i Vrbanju potrebno napraviti vodopoje.

Boro Lučić, direktor Vodovoda, ne odustaje od dovođenja vode novim cjevovodom u zaleđe grada, pa ni u selo Kruševice.

– Napravili bismo i filter stanicu na Sitnici i tehničku vodu bismo preradili u pitku. Tako bi voda stigla i do Kruševica, Vrbanja i bilo bi manje prepumpavanja. Sva sela u zaleđu bi bila pokrivena, posebno Kameno, jer je tamo industrijska zona dosta jaka, kao i Žlijebi gdje se razvija seoski turizam – objasnio je Lučić. Ukoliko bi Vlade dvije države, kako naglašava, podržale ovaj projekat, obezbijedilo bi se uredno vodosnabdijevanje čitave Boke, a Herceg Novi bi onda imao vodu sa tri strane, iz Regionalnog vodovoda, sa Plata i preko Trebinja. Sa njegovom planom nije saglasna grupa inženjera Ekološkog društva Boka i tvrde da projekat nije zasnovan na inženjerski postavljenoj osnovi.

Prema riječima inženjerke Olivere Doklestić, novi cjevovod bi morao da savlada minimalno 4 visinske zone, da bi se voda pumpanjem dopremila do Kruševica. Dalje navodi da ekonomska kalkulacija podrazumijeva troškove izgradnje, eksploatacije kao i troškove amortizacije. Ukazuje da troškovi izgradnje, kao kreditna sredstva, postaju dio cijene usluga snabdijevanja. Po njoj, to bi značilo, da za svaki metar kubni potrošene vode u zoni Kruševice – Kameno, koji prevazilazi svaku ekonomski opravdanu kalkulaciju, ostali građani bi, pa i oni koji su na samoj obali i u gradu, plaćali povećanu cijenu vode.