Naime, na ovom području godinama se ne preduzimaju konkretne mjere da se u okviru otkrivenih nalazišta organizuje proces eksploatacije podzemnog bogatstva. To se nije desilo iako se zna da prostor opštine Berane obiluje nalazištima mrkog uglja, opekarske gline, olova i cinka i tehničko-građevinskog kamena i da su nekadašnje fabrike u ovom gradu svoju proizvodnju temeljile upravo na ovim resursima.
Bivši radnici koji su radili u različitim postrojenjima zahvaljujući nalazištima rudnih i mineralnih bogastava smatraju da je pogubno što, nakon treanzicionih procesa u Crnoj Gori, kada je došlo do gašenja proizvodnje u brojnim oblastima, država nije pronašla odgovarajući koncept za dalju valorizaciju ovih prirodnih potencijala.
– U Beranama decenijama je uspješno radio Rudnik mrkog uglja, kao i ciglana koja je davala kvalitetne opekarske proizvode. Takođe radilo se i na valorizaciji drugih nalazišta ruda i minerala, a Fabrika celuloze i papira, kao svojevrsni privredni gignat u ovom kraju, je, dobrim dijelom, koristila ovdašnji ugalj za odvijanje samog procesa proizvodnje. Sad su sve te aktivnosti zamrle, bez pravog objašnjenja nadležnih zašto je to tako. Pogubno je što nakon neuspješnih privatizacija privrednih subjekata u našem gradu, koji su radili zahvaljujući rudnom i miniralnom bogatstvu, ništa nije urađeno da se nastavi sa iskorišćavanjem tih resursa – kazao je u ime bivših radnika Milisav Barjaktarović.
Podaci govore da se ukupne rezerve mrkog uglja na području Berana procjenjuju na oko 30 miliona tona, dok se u reonu planine Sjekirice procijenjena nalazišta rude olova i cinka kreću na oko 16 miliona tona. Poznati i istraženi lokaliteti opekarske gline odgovarajućeg kvaliteta za proizvodnju opekarskih proizvoda nalaze se u Budimlji, Jasikovacu i Polici i to na površini od 30 hektara sa procijenjenim rezervama od preko šest miliona metara kubnih. Kanjon korita rijeke Bistrice, u dužini više od 15 kilometara, raspolaže sa granitnim kamenom sivozelenkasto tamne boje koja se može obrađivati kao mermer, odnosno granit.
I pored ovih podataka beranska ciglana je još 2006. godine sravnjena sa zemljom, iako je, kao nastariji privredni kolektiv u ovom kraju decenijama uspješno radila. Ciglana je srušena pod izgovorom da će se praviti nova, ali se ispostavilo da se radilo o lažnim obećanjima. Ni od eksplatacije drugih rudnih bogatstava nema pomena, a Rudnik mrkog uglja već četvrtu godinu nalazi se u stanju mirovanja, iako jenekad, uz angažovanje i do 600 rudara, uspješno radio. Najave da će se stvoriti uslovi za ponovni eksplataciju uglja iz jame Petnjik nijesu se obistinile ni do današnjih dana.
