Kako je kazao Svetozar Bogavac, predsjednik neformalnog udruženja "Pravo na đedovinu i privatnu svojinu", proteste su nastavili radi ostvarivanja stavom zagarantovanog prava na privatnu svojinu i njenim raspolaganjem kao što to imaju ostali građani Crne Gore.
– Ne tražimo ništa više i ništa manje ili neka država ekspropriše naša imanja, isplati nam novac i iseli nas sa naših ognjišta, pa neka rade sa tom imovinom što god hoće. Nemamo još nikakvog zvaničnog odgovora u vezi sa razgovorima obavljenim u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja i Agencije za zaštitu životne sredine. Zato smo danas dostavili pisma predsjedniku države Crne Gore Jakovu Milatoviću i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Siniši Bjekoviću sa molbom da se uključe u rješavanje našeg problema – kazao je Bogavac u ime okupljenih mještana.
Mještani u pismu Milatoviću navode da im je kao vlasnicima imovine u zahvatu NP Biogradska gora u potpunosti ograničeno pravo svojine na nepokretnostima na kojima su u katastarkom operatu naznačenih opština kod Uprave za nekretnine i njihovih područnih jedinica upisani kao stvarni vlasnici sa obimom prava 1/1.
– Ne možemo kao ostali građani Crne Gore da raspolažemo našom imovinom. Mi smo građani drugog reda, pravno i poslovno diskriminisani u najljepšoj državi koju ne volimo ništa manje od onih koji odlučuju o našoj imovini i našim sudbinama bez upoznavanja vlasnika i lokalnog stanovništva. Oteše našu imovinu, našu privatnu svojinu, našu đedovinu koja nam je zagarantovana Ustavom Crne Gore i dugim zakonskim propisima, bez ijednog isplaćenog eura, bez postupka eksproprijacije. Ne daju nam da obrađujemo našu zemlju, da koristimo naše pašnjake, na valorizujemo šumu oni koji je imaju, ne daju nam da se bavimo poljoprivredom, stočarstvom i seoskim turizmom a puna su im usta razvoja sjevera, jer da bi se bavili navedenim djelatnostima potrebno je da imamo uslove smještaja za vlasnike, uslove za skladištenje mliječnih proizvoda, uslove za smještaj i čuvanje stoke, uslove za smještaj posjetilaca za one koji se bave turizmom. A za sve to potrebni su objekti – navode mještani dodajući da im je kao vlasnicima zabranjena bilo kakva gradnja, bilo kakvog objekta od kamena i drveta, bilo da je za stanovanje, bilo da su to objekti za bavljenje poljoprivredom i stočarstvom – kaže Bogavac.
– Ukoliko ni naredne sedmice ne bude dogovora poslaćemo pisma na adrese stranih ambasada i predstavništva sa molbom da se uključe u rješavanje našeg zahtjeva, te ćemo dogovoriti dalje aktivnosti na zaštiti naš đedovine. Nadamo se razumijevanju nadležnih, razgovoru i dogovoru da ne tražimo ostvarivanje svojih prava na ovaj način – poručio je Bogavac.
