Vožnja žičarom Đalovića klisurom možda već krajem ljeta

Radovi na projektu Đalovića pećina trebalo bi da budu nastavljeni konačno ovog proljeća, a do kraja iduće godine, ako sve bude onako kako je i dogovoreno, i završeni, kazao je sekretar opštinskog Sekretarijata za izgradnju Mensur Hajdarpašić.

– Nedavno smo održali sastanak sa predstavnicima Uprave za kapitalne projekte i sa predstavnicima izvođača radova na izgradnji žičare za Đalovića pećinu. Pošto je već završena tenderska procedura za izgradnju putne infrastrukture, vodovod se već radi, imamo vizitoring centar koji je već završen, planirano je da se u ovoj prvoj fazi završi žičara kojom bi potencijalni turisti mogli gondolama da se voze do Đalovića pećine i uvjere se u prirodne ljepote kanjona Bistrice. Sa sigurnošću mogu da tvrdim, pogled je mnogo ljepši nego sa žičare Kotor – Lovćen – kazao je Hajdarpašić.

Prema njegovim riječima, i po onome što su se dogovorili, izvođač radova će s proljeća krenuti sa radovima uz obećanje da mu treba četiri mjeseca da žičaru pusti u rad.

– Imam saznanja da će Novi Volvoks početi sa radiovima na završetku izgradnje žičare i postavljanju žica. Nadam se da ćemo krajem ljeta moći da pustimo žičaru u rad. Isti izvođač radova je i na uređenju prostora kod Đalovića pećine. Njegova obaveza je da sve što je devastirano vrati u prvobitno stanje. Iskreno vjerujem da će do kraja sljedeće godine ovaj projekat u potpunosti biti stavljen u fukciju – naglasio je Hajdarpašić.

On dodaje da će narednih dana početi i radovi na daljoj rekonstrukciji putnog pravca Gubavač–Bistrica, koji je dio projekta Đalovića pećina.

– Širi se put kroz selo Gubavač, postaviće se rasvjeta i izgraditi trotoarska staza. Takođe, biće nastavljeni i radovi na izgradnji vodovoda – najavljuje Hajdarpašić.

Izrada studije o stanju biodiverziteta

Agencija za zaštitu životne sredine počela je izradu studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u Đalovića pećini prije početka radova. Rezultati studije su neophodni kako bi se planirao nastavak radova. Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne projekte koje čekaju duže od dvije godine. Iz Uprave za kapitalne projekte ranije su saopštili da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Iz Speleološkog kluba "Pauk" kažu da se na terenu ništa ne radi kada je u pitanju Đalovića pećina.

– Ništa se skoro pet godina nije pomjerilo sa mrtve tačke. Od sanacije ništa, sve je zaraslo u travu i šipražje. Bruka i sramota – kažu iz Speleološkog kluba "Pauk".

Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara. Speleološka istraživanja Đalovića pećine i njene okoline započeta su 1987. godine.

– To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu. Istražen je samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima. U njoj se nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. Nevjerovatan potencijal – kaže speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora valorizacije Đalovića pećine, dodajući da je za turiste glavni problem bila njena nepristupačnost jer se nalazi u dubini klisure.