To je potvrdio Albin Ćeman, potpredsjednik Demokratske Crne Gore i poslanik u Skupštini Crne Gore, ističići da se radi o izuzetno značajnom projektu za čitavu Crnu Goru. Prema njegovim riječima, odluka je donijeta na predlog ministarke kulture i medija dr Tamare Vujović, a zasniva se na Zaključku koji je, kako navodi, on inicirao zajedno sa koleginicama i kolegama.
– Realizacija ovog projekta će umnogome doprinijeti očuvanju bihorske tradicije, kulture i običaja protkane rukom bihorskih majki, sestara i kćeri kao trajni pečat u istoriji ovog kraja – kazao je Ćeman.
Kako je dodao, sredstva će biti uplaćena Mešihatu Islamske zajednice u Crnoj Gori. Ćeman je najavio i nove inicijative koje će, kako kaže, uskoro predstaviti građanima Petnjice.
– Ovih dana ćemo naše sugrađanke i sugrađane obradovati novim projektima koje smo kao Klub poslanika Demokrata predložili, a vezani su za nastavak razvoja naše Petnjice. Petnjica više nikada ne smije i neće biti zaboravljena – poručio je Ćeman.
Zaključak se predlaže u cilju doprinosa države za izgradnju "Kuće ćilima" u Petnjici.
– Islamska zajednica, kao najveći vlasnik bihorskih ćilima, trenutno čuva na stotine vrijednih primjeraka u neadehvatnim uslovima u petnjičkoj džamiji. Ove ručne rukotvorine, koje su decenijama unazad darivane u zadužbinu od strane lokalnih porodica, predstavljaju neprocjenjivo nasleđe. Zanatska izrada tradicije bihorskih ćilima je na rubu izumiranja, a karakteriše je unikatna umjetnička i kulturna vrijednost. Potrebno je osigurati adekvatne uslove za njihovo očuvanje, konzervaciju i izlaganje, kako bi ova kolekcija ostala sačuvana za buduće generacije. Uzimajući u obzir izuzetnu vrijednost i posebnosti bihorskih ćilima, neophodno je da se budžetskim stredstvima pomogne realizacija ovog značajnog projekta – navodi se u zaključku koji je potpisalo devet poslanika Skupštine Crne Gore.
Bihorski ćilim je 2016. godine zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Prema mišljenju istaknutih etnografa i etnologa, ćilim je na području Bihora došao sa turskim osvajanjem. Tehnika izrade ćilima ostala je gotovo ista od njenog nastanka. Tako je u Bihoru izrada ćilima vremenom postala tradicija. Uglavnom je to bio ženski zanat i proizvod. Tkale su ga darovite žene pa je od jednostavnog tkačkog proizvoda postajao umjetničko djelo.
