Taj izraz, koji se rijetko čuje u zvaničnim saopštenjima, odmah je izazvao buru na tržištu energenata, ali i otvorio staro pitanje — da li je Gunvor, jedan od najvećih svjetskih trgovaca naftom, zaista produžena ruka Vladimira Putina?
Kompanija koja je rasla zajedno sa Putinovom Rusijom
Gunvor je osnovan 2000. godine u Švajcarskoj, u trenutku kada se Vladimir Putin uspinjao na vlast, a ruska naftna industrija doživljavala preporod.
Jedan od osnivača, Gennadij Timčenko, bio je blizak prijatelj ruskog predsjednika i jedan od ključnih ljudi iz njegove užeg kruga oligarha. Drugi osnivač, Šveđanin Torbjorn Tornkvist, bio je zadužen za operativno poslovanje i međunarodne kontakte.
Tokom prve decenije Putinove vlasti, Gunvor je od malog trgovca prerađenom naftom prerastao u globalnog giganta. Od 2002. do 2008. izvoz ruske nafte preko Gunvora povećao se čak šesnaest puta. Kompanija je stekla reputaciju „kralja kremaljske nafte" — firme koja ima pristup resursima i ugovorima o kojima su drugi mogli samo da sanjaju.
Zapadni mediji su tada već pisali da je Gunvor „energetsko lice Putinovog sistema", a američke obavještajne službe tvrdile su da ruski predsjednik ima skriveni udio u kompaniji preko Timčenka. U jednoj od izjava Ministarstva finansija SAD iz 2014. godine stoji:
-Putin ima ulaganja u Gunvor i možda posjeduje pristup njegovim fondovima putem Gennadija Timčenka.
Bjekstvo od ruskog kapitala — ili samo maska?
Kada su 2014. godine SAD i EU uvele prve sankcije Rusiji zbog aneksije Krima, Timčenko je ekspresno prodao svoj udio u Gunvoru partneru Tornkvistu — navodno dan prije nego što je stavljen na američku crnu listu.
Gunvor je tada saopštio da nema nikakve veze sa Putinom i da je Timčenkov izlazak dokaz „nezavisnosti od ruskog političkog uticaja".
Tokom naredne decenije, kompanija je insistirala na transparentnosti, širenju poslovanja u Africi, Aziji i Južnoj Americi, i smanjenju zavisnosti od ruskih izvora sirovina.
-Gunvor je danas globalni trgovac energentima, bez materijalne izloženosti Rusiji- navodi se u njihovom saopštenju iz 2022. godine, objavljenom nakon početka rata u Ukrajini.
U praksi, međutim, potpuno odvajanje od Kremlja nikada nije bilo moguće dokazati. Kritičari tvrde da su i posle 2014. mnogi ključni menadžeri zadržali jake veze sa ruskim energetskim krugovima, a da je Gunvor i dalje imao pristup ruskim transportnim i bankarskim kanalima, iako indirektno.
Blokada kao poruka
Pokušaj Gunvora da kupi dio imovine Lukoila — ruske kompanije koja je u poslednje dvije godine bila pod raznim zapadnim restrikcijama — bio je očigledno previše riskantan potez.
Prema pisanju Politico i Financial Times-a, plan je podrazumijevao da Gunvor preuzme dio evropske infrastrukture Lukoila preko partnerskog fonda registrovanog u neutralnoj zemlji.
Ali američke vlasti su reagovale brzo: Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) blokirala je transakciju, ocjenjujući da bi time „ruski režim faktički povratio kontrolu nad dijelom svoje imovine putem posrednika".
Izvor iz američke administracije za Reuters izjavio je: „Gunvor je, suštinski, produžena ruka Kremlja. Takve firme ne mogu služiti kao most za povratak ruskog kapitala na Zapad."
Nakon toga Gunvor je povukao ponudu, uz saopštenje da je „iznenađen političkom interpretacijom poslovne inicijative".
Sjedinjene Američke Države uvele su prošlog mjeseca sankcije ruskim energetskim gigantima Lukoilu i Rosnjeftu, u okviru kampanje predsjednika Donalda Trampa da primora Moskvu na pregovore o Ukrajini.
Prema riječima Džefrija Pajata, višeg direktora u McLarty Associates i bivšeg pomoćnika američkog državnog sekretara za energetske resurse, poruka američkog Trezora je jasna:
-Ovo je signal tržištu da će svi koji se klade na brzo normalizovanje trgovine ruskom naftom biti razočarani.
Lukoil prinuđen na prodaju imovine uz popuste
Analitičari i izvršni direktori u naftnoj industriji ocjenjuju da će Lukoil biti prinuđen da proda imovinu po znatno nižim cijenama, jer američko Ministarstvo finansija zahtijeva da sve kompanije do 21. novembra prekinu poslovne veze s tom firmom.
Vjeruje se da bi dio te imovine mogao da kupi zapadni energetski gigant, koji će iskoristiti novonastalu situaciju.
Ruski analitičar Igor Juškov, profesor na Finansijskom univerzitetu pri Vladi Ruske Federacije, izjavio je da će sankcije dodatno srušiti vrijednost imovine Lukoila:
-Sada će svaki sledeći kupac tražiti još veći popust nego što je bio predviđen u ugovoru sa Gunvorom — a u mnogim aspektima, to je upravo ono na šta su Amerikanci i računali.
Kremlj: „Legitimni interesi Lukoila moraju biti poštovani"
Nakon što je švajcarska kompanija Gunvor povukla ponudu za kupovinu Lukoilove imovine pod pritiskom američkih sankcija, Kremlj je stao u odbranu ruskog energetskog giganta.
Portparol predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da se radi o „komercijalnom pitanju" i da su američke mjere protiv Rusije nezakonite, ali je dodao da Moskva očekuje da se interesi ruskih kompanija poštuju.
-Smatramo da svi legitimni interesi velikih međunarodnih kompanija — uključujući i ruskih, poput Lukoila — u oblasti međunarodne trgovine i ekonomskih odnosa moraju biti poštovani- poručio je Peskov.
