U glavnom gradu Austrije je prije 150 godina postavljena prva vodovodna cijev čime je u ovoj metropoli započelo savremeno snabdijevanje vodom. Kroz ovu cijev svakodnevno stiže 220 miliona litara izvorske vode.

Pitka voda izvire u Alpima u Donjoj Austriji i Štajerskoj na izvorištu koje zauzima veću površinu od grada i nalazi se pod zaštitom.

Voda odatle teče direktno do grada, slobodnim padom, bez korišćenja pumpi kroz dvije vodovodne cijevi, što je pojam današnje održivosti i klimatske neutralnosti. Najdalji izvor se nalazi 150 kilometara od grada i u roku od 24 sata voda stiže do bečkih domaćinstava. Vodovod je svečano otvoren 24. oktobra 1873. godine puštanjem u rad fontane na trgu Švarcenberg u prisustvu austrougarskog cara Franca Jozefa (Franza Josepha).

Snabdijevanje svježom vodom je imalo za cilj da spriječi bolesti i epidemije specifične za to vrijeme, kao što je kolera.

Gradske vlasti mnogim svečanostima i događajima tokom cijele godine slave kvalitet vode ove prijestonice.

Beč je prvi i jedini grad na svijetu koji je ustavom zaštitio vodu za piće.

Prema demografskim prognozama u ovom gradu će 2050. godine živjeti oko 2,2 miliona ljudi, dok su ekstremne suše sve vjerovatnije zbog klimatske krize. Stoga se očekuje povećanje ukupne potrošnje vode za oko 15 posto na prosječno 450 miliona litara vode dnevno.

Gradska uprava iz tog razloga uporedo sa skladištenjem većih količina vode planira i godišnje investicije u vodovodnu infrastrukturu. Krajem protekle godine pokrenuto je proširenje jednog od ukupno 31 rezervoara za vodu, dok 2024. godine počinje još jedan mega projekat u Neusiedlu, Donjoj Austriji, gdje se već nalazi jedan od najvećih rezervoara za vodu u Evropi. Kada bude završen 2036. godine, tamo će se moći skladištiti do milijardu litara vode, dok će se ukupna zapremina skladišta povećati sa 1,6 na 2 milijarde litara vode.