Belgijsku namjeru da potpiše sporazum sa Kosovom potvrdila je i Kosovska korektivna služba. Delegaciju Belgije, koju su činile ministarka pravde i ministarka za azil, Priština je ugostila nedavno, u trenutku kada se Brisel suočava sa ozbiljnom prenatrpanošću zatvora - procjenjuje se da Belgiji nedostaje oko 2.000 zatvorskih mjesta.

Međutim, ovaj novi zahtjev prema Kosovu u suprotnosti je sa ranije potpisanim sporazumom između Belgije i Specijalizovanih veća, kojim je Brisel omogućio da bivši pripadnici OVK, osuđeni pred Specijalnim sudom, kazne služe upravo u belgijskim zatvorima.

- Potpisivanjem ovog sporazuma, Kraljevina Belgija potvrđuje svoju snažnu posvećenost međunarodnom krivičnom pravosuđu i sposobnost Specijalnog suda da sprovodi svoj mandat - izjavila je tada predsjednica Specijalnog suda Ekaterina Trendafilova.

Šef Centralnog organa Belgije dodao je da se time „izražava podrška Belgije Specijalnom sudu i međunarodnoj pravdi u cjelini".

Portal Nacionale je o aktuelnoj situaciji poslao upite belgijskom Ministarstvu pravde, ali odgovori nisu dostavljeni.

Zamjenik ministra pravde Kosova sastao se sa belgijskim ministrima

Zamjenik ministra pravde Kosova u tehničkom mandatu Bljerim Salahu sastao se sa belgijskim ministrima, navodeći da je razgovarano o produbljivanju saradnje u oblasti pravosuđa, borbi protiv korupcije i jačanju institucija.

- Na sastanku smo se obavezali da potpišemo Sporazum o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između naše dvije zemlje i razgovarali o drugim pitanjima od zajedničkog interesa. Ovo partnerstvo predstavlja važan korak ka konsolidaciji vladavine prava i evroatlantskim integracijama Kosova - rekao je Salahu.

Danska od aprila 2027. šalje 300 zatvorenika u Gnjilane

Kosovo već ima iskustva sa iznajmljivanjem zatvorskih kapaciteta: desetogodišnji sporazum sa Danskom predviđa smještaj 300 danskih zatvorenika u zatvoru u Gnjilanu od aprila 2027. godine, a Priština će zauzvrat dobiti više od 200 miliona eura. Sporazum je u Skupštini Kosova ratifikovan 23. maja 2024. godine, dvije godine nakon potpisivanja.

Analitičari iz Prištine, Beograda i Tirane saglasni su da se iza ekonomske koristi krije politički interes, ali i upozoravaju da je kosovsko društvo već ranjivo i da bi prihvatanje osuđenih kriminalaca i azilanata moglo dodatno ugroziti stabilnost čitavog regiona.

(Kosovo online)