Ovo predstavlja značajnu promjenu u njemačkom pristupu vojsci i dolazi nakon inicijative kancelara Fridriha Merca da stvori najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi.
Promjena znači da će od januara 2026. svi osamnaestogodišnjaci u Njemačkoj dobijati upitnik u kojem se pita da li su zainteresovani i spremni da se pridruže oružanim snagama. Popunjavanje formulara biće obavezno za muškarce, a dobrovoljno za žene.
Učenici širom Njemačke najavili su da će u petak stupiti u štrajk u čak 90 gradova, protestujući protiv ove odluke.
Mnogi mladi Njemci se ili protive novom zakonu ili su prema njemu skeptični.
- Ne želimo da provedemo pola godine života zaključani u kasarnama, obučavani u stroju i poslušnosti i učeći da ubijamo - poručili su organizatori protesta u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama, prenosi N1.
„Rat ne nudi nikakvu perspektivu za budućnost i uništava naše živote."
Samo u Hamburgu se očekivalo oko 1.500 učesnika protesta, a direktori škola upozorili su roditelje da ne ispisuju djecu iz škole tog dana.
Njemački poslanici su glasali sa 323 prema 272 u prilog promijeni, čime je Njemačka postala najnovija evropska zemlja koja uvodi neki oblik revidirane vojne službe.
Prošlog mjeseca Francuska je saopštila da uvodi desetomjesečnu dobrovoljnu vojnu obuku za mlade od 18 i 19 godina.
Vlada navodi da će vojna služba ostati dobrovoljna što je duže moguće, ali će od jula 2027. svi osamnaestogodišnji muškarci morati da obave ljekarski pregled kako bi se procijenila njihova sposobnost za eventualnu vojnu službu.
Univerzalni lekarski pregledi su neophodni, rekao je ministar odbrane Boris Pistorijus, kako Njemačka u slučaju napada ne bi gubila vrijeme utvrđujući „ko je operativno sposoban da štiti domovinu, a ko nije".
Njemačka vojska, Bundesver, trenutno ima oko 182.000 pripadnika, a Pistorijus želi da u narednih godinu dana poveća broj vojnika za 20.000.
Dugoročni cilj je da se do ranih 2030-ih broj poveća na 260.000, uz oko 200.000 rezervista, kako bi se ispunili novi ciljevi NATO-a i ojačala njemačka odbrana.
Iako je plan zasnovan na dobrovoljnoj službi, ukoliko se bezbjednosna situacija pogorša ili se prijavi premalo dobrovoljaca, Bundestag bi mogao da razmotri i uvođenje neke forme obaveznog vojnog roka.
Ako bi izbilo ratno stanje, vojska bi mogla da koristi upitnike i ljekarske preglede kao bazu potencijalnih regruta.
Kao i druge evropske zemlje, Njemačka je tokom mirnodopskih godina 1990-ih smanjivala svoje oružane snage. Tokom Hladnog rata imala je vojsku od gotovo pola miliona ljudi.
Obavezni vojni rok u Njemačkoj ukinut je 2011. godine za vrijeme bivše kancelarke Angele Merkel.
- Međutim, sada, suočena sa potencijalnim pretnjama iz Rusije i pod snažnim pritiskom tradicionalnog saveznika SAD, Fridrih Merc je obećao da će obnoviti Bundesver i pretvoriti ga u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi.
Zemlje NATO-a su pod pritiskom Bijele kuće američkog predsjednika Donalda Trampa da povećaju izdvajanja za odbranu.
Podsticaji za dobrovoljnu službu prilično su visoki, uz obećanu platu od oko 2.600 eura mjesečno. U Francuskoj će dobrovoljci biti plaćeni najmanje 800 evra (700 funti) mjesečno.
Bundestag je takođe trebalo u petak da glasa o spornoj reformi penzija, kojom bi državne penzije ostale na sadašnjem nivou do 2031. godine.
Taj zakon je ključni stub koalicionog sporazuma između Mercovih konzervativaca i njihovog partnera sa centra ljevice, Socijaldemokrata, koji imaju tijesnu većinu od samo 12 glasova.
Ipak, postojale su sumnje da li će zakon proći, jer su mlađi članovi Mercove stranke prijetili pobunom. Oni tvrde da je plan finansijski neodrživ i da će teret pasti na mlađe generacije.
Ali opoziciona ljevica, stranka Ljevica, saopštila je da će se uzdržati od glasanja, što znači da koaliciji treba manje glasova za usvajanje zakona i da ne mora da strahuje od pobune u sopstvenim redovima.
Vladina kriza je, čini se, za dlaku izbjegnuta.
