Prema prebrojanima glasovima i obje projekcije modela vještačke inteligencije za češke medije ANO je osvojila oko 35 odsto glasova i 84 poslanika u donjem domu od 200 članova, prenose agencije.
Glavni rival, koalicija desnog centra Zajedno dosadašnjeg premijera Petra Fijale osvojila je prema do sada prebrojanim glasovima 22,6 odsto, prema modelu 23 odsto i 51 poslanika, dok Fijalin partner u vladi STAN ima 11 odsto glasova i 20 poslanika.
Na četvrtom mjestu su Pirati, nekadašnji partner u Fijalinoj vladi sa 8,6 odsto glasova i 16 poslanika, prenosi portal RTCG.
Najveće iznenađenje izbora je osetno slabljenje proruskog narativa i antisistemskih stranaka koje se postavljale ultimatum Babišu za eventualni ulazak u vladu da raspiše referendum o izlasku Češke iz Evropske unije i NATO-a, istera ukrajinske izbjeglice i prekine bilo kakvu pomoć Ukrajini.
Nereformisani komunisti zajedno sa dijelom socijaldemokrata u pokretu Dosta nisu ni uspjeli da pređu izborni prag od pet odsto i uđu u parlament, dok ekstremna desnica, radikalni nacionalisti iz stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) umjesto dvociferenog očekivanja imaju manje nego na prethodnim izobrima, svega 7,81 odsto glasova i 16 poslanika.
SPD koja je ranije insistirala da uđe u novu vladu i preuzme osjetljive resore unutrašnjih poslova i diplomatije danas je iznenada ponudila Babišu podršku bez ulaska u vladu i bez ikakvog uslovljavanja.
Posljednja mala stranka koja je balansirala na granici izbornog praga, Motoristi sebi jeste evroskeptična, ali je moto njenog programa "Mi smo Zapad, a ne Rusija" i osvojila je neočekivano čak 6,77 odsto glasova, te će imati 13 poslanika.
Pozitivna vijest je što su Česi svojim glasovima odlučili da ostane kočnica da se Češka ne pomjeri ka autoritarnijem stilu vladavine u stilu mađarskog premijera Viktora Orbana ili slovačkog Roberta Fica jer ANO ni sa SPD i Motoristima nema u parlamentu ustavnu većinu te ne može da menja temeljne zakone.
Kao osigurač, kako je zamislio Ustav Češke poslije pada komunista 1989. godine ostaje i gornji dom parlamenta, Senat, u koji se senatori biraju po većinskom izbornom sistemu i svake dvije godine se mijenja trećina Senata.
