Sa populacijom od oko 2,4 miliona ljudi između Rumunije i Ukrajine, Moldavija je postala meta ruskog hibridnog ratovanja, uključujući kampanje dezinformacija i manipulacije izborima, izvještava Politiko.
- Kada bismo imali referendum, glasala bih za ujedinjenje sa Rumunijom - rekla je Sandu, koja predvodi proevropsku vladu u Kišinjevu, u intervjuu za britanski podkast „Ostalo je politika".
- Pogledajte šta se danas dešava oko Moldavije. Pogledajte šta se dešava u svijetu. Sve je teže maloj zemlji poput Moldavije da preživi kao demokratija, kao suverena zemlja i, naravno, da se odupre Rusiji - kazala je Sandu.
Moldavija je bila dio Rumunije od 1918. do 1940. godine, kada ju je anektirao SSSR, prije nego što je proglasila nezavisnost 1991. godine nakon pada Gvozdene zavjese.
Na referendumu 2024. godine, tijesna većina Moldavaca – 50,4 odsto – glasala je za članstvo u EU, glasanje koje je obilježilo rusko miješanje. Sandu je ponovo izabrana za predsjednicu na paralelnom glasanju sa oko 55 odsto glasova, pobijedivši svog proruskog protivnika.
Uprkos izraženoj ličnoj podršci, Sandu je dodala da ideju ponovnog ujedinjenja sa Rumunijom ne podržava većina u Moldaviji – za razliku od pridruživanja EU, za koje je zemlja podnijela zahtjev 2022. godine, što je nazvala „realnijim ciljem".
Ankete pokazuju da se oko dvije trećine Moldavaca protivi ponovnom ujedinjenju, dok je podrška tradicionalno veća u Rumuniji.
