Prema navodima LBC, pozivajući se na dansko Ministarstvo odbrane, u slučaju američke invazije na Grenland važilo bi pravilo „prvo pucati, a zatim postavljati pitanja". Takav odgovor zasniva se na kraljevskom dekretu iz 1952. godine, koji obavezuje dansku vojsku da se odmah uključi u borbu i kontranapad, bez čekanja naređenja viših instanci. Dokument iz sredine 20. vijeka, kako je naglašeno, i dalje je na snazi, prenosi beogradska Politika.
Istovremeno, Evropska unija radi na planu odvraćanja Sjedinjenih Država. Prema pisanju lista Politiko, u Briselu se razmatra više opcija — od diplomatskog kompromisa, preko ekonomskih mjera, do vojnih odgovora ukoliko Vašington krene u jednostrano preuzimanje kontrole nad danskim ostrvom.
Ozbiljnost situacije dodatno je naglasio Vašington post, upozoravajući da bi eventualni oružani sukob među saveznicima mogao dovesti do teškog pogoršanja odnosa unutar NATO-a, „ako ne i do njegovog kraja".
Početkom januara, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Grenland mora biti u vlasništvu Sjedinjenih Država zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da Danska nije u stanju da obezbijedi ostrvo. Njegov potpredsjednik Dž. D. Vens dodatno je naglasio da je Grenland ključna karika u sistemu protivraketne odbrane.
Bijela kuća je potom saopštila da je interes SAD usmjeren na „odvraćanje agresivnih akcija Rusije i Kine u arktičkom regionu". U tom kontekstu, administracija u Vašingtonu razmatra više scenarija za sticanje kontrole nad Grenlandom, uključujući i upotrebu sile.
Prema navodima Foks njuza, američki državni sekretar Marko Rubio trebalo bi naredne nedjelje da se sastane sa danskim zvaničnicima, kako bi razgovarali o mogućnosti kupovine Grenlanda - potezu koji je u Kopenhagenu i Briselu dočekan sa otvorenim negodovanjem.
