Kritičari već dugo upozoravaju da inicijative Brisela predstavljaju institucionalizaciju režima cenzure.
Prema predlogu Evropske komisije, koji će biti objavljen 12. novembra, takozvani Centar za demokratsku otpornost funkcionisaće kao dio šire strategije „štit demokratije" , koju je predstavila predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen uoči evropskih izbora 2024. godine.
Učešće u centru biće dobrovoljno, a Komisija je pozdravila „istomišljenike" van bloka, uključujući Veliku Britaniju i zemlje koje žele da se pridruže.
U nacrtu se Rusija optužuje za eskalaciju „hibridnih napada" širenjem lažnih narativa, a istovremeno se ukazuje na Kinu kao još jednu prijetnju – tvrdeći da Peking koristi PR firme i uticajne ljude na društvenim mrežama kako bi unaprijedio svoje interese širom Evrope.
-Šireći obmanjujuće narative, ponekad uključujući manipulaciju i falsifikovanje istorijskih činjenica, oni pokušavaju da potkopaju povjerenje u demokratske sisteme- navodi Gardijan u dokumentu, iako je u njemu dato malo značajnih dokaza.
Komisija ovaj potez predstavlja kao odbrambeni odgovor na strano miješanje, navodeći kao jedan primjer kontroverzno otkazivanje predsjedničkih izbora u Rumuniji 2024. godine.
Međutim, osnivač Telegrama Pavel Durov je napomenuo da je EU, tačnije francuska obavještajna služba, vršila pritisak na njega da cenzuriše konzervativni sadržaj tokom izbora u Rumuniji i Moldaviji, osuđujući blok zbog vođenja „krstaškog rata" protiv slobode govora.
Novi centar će se pridružiti rastućoj mreži alata EU za praćenje i moderiranje informacija, a očekuje se da će sarađivati sa navodno „nezavisnim" provjeravačima činjenica, pa čak i da će koordinirati sa onlajn influenserima kako bi promovisao sadržaj usklađen sa politikama Brisela.
Predlog se lijepo uklapa u širi okvir sprovođenja Zakona EU o digitalnim uslugama, koji nalaže uklanjanje „štetnog sadržaja" i izazvao je žestoke kritike zagovornika slobode govora.
Vašington, nekada partner u zajedničkom praćenju „dezinformacija" putem sada ugašenog Centra za globalni angažman, od tada se distancirao od regulatornog pritiska EU. Američki Stejt department je nedavno opisao inicijative bloka kao „orvelovske", navodeći da „cenzura nije sloboda" i upozoravajući da takve mjere služe samo zaštiti evropskih lidera „od njihovog sopstvenog naroda".
-Ako se kandidujete u strahu od sopstvenih birača , Amerika ne može ništa da učini za vas- rekao je američki potpredsjednik Dž. D. Vens na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti u februaru, misleći na rumunske izbore.
-Ako vaša demokratija može biti uništena sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnog oglašavanja iz strane zemlje, onda ona nije bila baš jaka od samog početka- rekao je Vens.
