Prema novom predlogu Evropske komisije o "vojnom Šengenu", države članice imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u hitnim situacijama da omoguće prelazak vojske i vojne opreme drugih članica preko svog teritorija, kako bi se znatno poboljšala vojna mobilnost unutar Unije.
- Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost potrebni su mjeseci - rekao je Apostolos Tzitzikostas, evropski povjerenik za održivi promet i turizam. "Ono što želimo postići jeste da se to dogodi u roku od nekoliko dana."
- Ne možete obraniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu - rekao je na brifingu kojem su prisustvovali Euronews i drugi mediji. "To je vrlo jasno. Zato stvaramo ovaj vojni Šengen", prenosi N1.
Pravila 27 članica nisu usklađena
Paket nazvan "Vojna mobilnost" biće službeno predstavljen kasnije u srijedu. Najnoviji je to u nizu planova koje je Komisija predstavila od početka godine s ciljem značajnog jačanja obrane EU-a do kraja desetljeća - do kada, prema nekim obavještajnim službama, Rusija možda bude imala kapacitete za napad na drugu evropsku zemlju.
Jedna od ključnih mjera biće ubrzavanje postupaka odobravanja prekograničnog kretanja vojske. Trenutačno pravila u 27 članica nisu usklađena, a neke zemlje nedeljama ne odgovore na zahtjev druge članice da premjesti trupe ili opremu preko njihova teritorija.
Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u miru i samo šest sati u hitnim slučajevima, uz pretpostavku da će odobrenje u potonjem slučaju biti automatski dano.
Kratkoročna ulaganja koja brzo daju rezultate
Plan predviđa novi poboljšani sistem evropske vojne mobilnosti, modelovan prema Mehanizmu civilne zaštite EU-a, koji omogućuje članicama brzo dobijanje pomoći nakon prirodnih katastrofa ili onih izazvanih ljudskim djelovanjem.
To uključuje i "fond solidarnosti za vojnu mobilnost", u kojem će članice moći osloboditi svoje resurse, poput ravnih teretnih vozova, trajekata ili strateških vazdušnmih prevoza, kako bi ih mogle koristiti druge zemlje, te "katalog vojne mobilnosti" s popisom dvonamjenskih transportnih i logističkih kapaciteta iz civilnog sektora koji se mogu koristiti za vojne potrebe.
Sav taj rad koordiniraće nova grupa za vojni transport, sastavljena od nacionalnih koordinatora svake članice. Ti će koordinatori takođe određivati prioritete finansiranja za odabrane projekte iz paketa od 500 infrastrukturnih planova, koji su identifikovani kao nužni za poboljšanje četiriju dogovorenih vojnih koridora, čije se tačne lokacije još drže u tajnosti.
Cilj je modernizovati ceste, željezničke pruge, luke, vazdušne luke, tunele i mostove kako bi mogli podnijeti težinu i dimenzije vojne opreme.
- Solidne logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratu - poručio je Tzitzikostas, dodajući da je "fokus na kratkoročnim ulaganjima koja brzo daju rezultate kako bi se što prije povećali kapaciteti".
Tzitzikostas procjenjuje da će za sve to biti potrebno oko 100 milijardi eura, no EU je za sada u aktualnom višegodišnjem proračunu, koji traje do 2027., izdvojila tek 1,7 milijardi, iznos koji je povjerenik opisao kao "kap u moru".
Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun koji počinje 2028. predviđa nešto manje od 18 milijardi eura, deset puta više, ali i dalje daleko od potrebnog.
Ipak, Tzitzikostas kaže da to nije jedini izvor finansiranja na raspolaganju državama članicama.
Budući da je riječ o dvonamjenskoj infrastrukturi, članice će moći koristiti i sredstva iz kohezijske politike, namijenjene smanjenju regionalnih nejednakosti, kao i sredstva iz programa SAFE za obrambene zajmove.
Države članice EU-a, od kojih je većina i u NATO-u, takođe će ta ulaganja moći uračunati u svoj novi, znatno povećani cilj izdvajanja za obranu u okviru Saveza.
Ipak, kaže Tzitzikostas, "nije sve u novcu. Ovaj paket odnosi se i na okvir djelovanja".
- Geopolitička situacija u svijetu danas nije jednostavna, stoga moramo naučiti brže se kretati, više raditi i donositi rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo - poručio je.
