Francusko ministarstvo kulture saopštilo je da je iz Apolonove galerije ukradeno osam komada – ali ne i izuzetno vrijedna kruna supruge Napoleona III, carice Evgenije, koju su lopovi ispustili na izlazu. Takođe su propustili legendarni dijamant „Regent", procjenjen na više od 60 miliona američkih dolara, prenosi The Guardian.
Međutim, dijamant možda i nije slučajno „preskočen", s obzirom na to da ga prati reputacija „ukletog kamena".
U pitanju je jedan od najpoznatijih dijamanata svijeta – bijeli, izuzetno čist dijamant od oko 140,64 karata (28,128 g), koji se čuva u središtu Apolonove dvorane u Luvru.
Legenda kaže da je dijamant 1698. godine u rudniku Kolur u Indiji pronašao rob koji je, navodno sakrio sirovi kamen u svojoj rani na nozi kako nadzornici ne bi primjetili. Stigao je do obale, gdje je pokušao da proda dragulj, nudeći kapetanu broda polovinu profita ako ga izvede iz zemlje — ali kapetan ga je ubio i prodao kamen trgovcu Jamhandu. I to je tek početak putovanja ovog dragocjenog kamena.
U dokumentima koje citira Vikipedija, Tomas Pit, tada guverner Tvrđave Sent Džordž, tvrdi da ga je kupio od Jamhanda, a naredne godine poslao u London sakrivenog u đonu cipela svog sina Roberta, na brodu "Loyal Cooke". U Londonu je dijamant obrađen kod jevrejskog majstora Harisa između 1704. i 1706. godine, prenosi Nova.rs.
Nakon godina pokušaja da ga prodaju raznim evropskim vladarskim porodicama, za francusku krunu ga je 1717. kupio Filip II, vojvoda od Orleansa (Regent Francuske). Dijamant je bio ugrađen u krunu Luja XV prilikom njegovog krunisanja 1722, a kasnije i u krunu Luja XVI 1775. Takođe je ukrašavao šešir Marije Antoanete.
Tokom Francuske revolucije 1792, "Le Régent" je ukraden zajedno s drugim krunskim draguljima, ali je vraćen — pronađen u krovnim gredama na nekom tavanu u Parizu. U narednim decenijama, dijamant je korišćen kao zalog od strane revolucionarnih vlada da bi se finansirale vojne operacije, da bi ga 1801. otkupio Napoleon Bonaparta, i montirao ga na dršku svog ceremonijalnog mača.
Tokom 19. vijeka, dijamant je krasio i krune Luja XVIII, Karla X, Napoleona III, a na kraju je postavljen u grčku dijademu dizajniranu za caricu Eugeniju.
Od 1887. dijamant je dio stalne postavke Luvra kao dragulj državnog značaja, ali ga, zahvaljujući tragičnim sudbinama onih koji su ga posjedovali, prati i priča o prokletstvu. Neki smatraju da je ubistvo roba koji je kamen otkrio — bacilo tamu na njega i uvrstio ga među „uklete dijamante".
