Prije 20 godina, na skupu u Solunu, EU je najavila prijem zemalja jugoistočne Evrope, ali one i dalje stoje u čekaonici, gdje gube entuzijazam za članstvo, izjavilo je ove nedjelje nekoliko zvaničnika na ekonomskom forumu u malom grad Delfi.

U Grčkoj, pod čijim je predsjedavanjem Evropska unija 2003. godine objavila deklaraciju da je „budućnost Balkana u EU“, održan je forum sa panelom „Posljedice zastoja proširenja EU“.

Crna Gora želi u EU u naredne četiri godine

Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija su kandidati za ulazak, ali se niko ne usuđuje da prognozira kada bi neko od njih mogao da uđe u EU.

„EU mora da podstakne zemlje Zapadnog Balkana da se pridruže jer je prošlo mnogo godina a da niko nije pristupio“, rekao je Zoran Miljanić, ministar u tehničkoj vladi Crne Gore.

Upravo je Crna Gora, koja je imala najviše problema u zatvaranju poglavlja vezanih za korupciju i vladavinu prava, ta koja je najdalje odmakla u pregovorima.

Optimalno bi bilo da Crna Gora postane članica u naredne četiri godine“, napomenuo je on.

Rekordno mala podrška u Srbiji

U susjednoj Srbiji broj stanovnika koji podržavaju ulazak u EU pao je sa 70 odsto na 35 odsto, što je najniži nivo u istoriji.

Dragijana Radonjić Petrović, potpredsjednica Saveza ekonomista Srbije, smatra da je to zato što su pregovori izuzetno zahtjevni, a kada zemlja napreduje, pred nju se postavljaju nove prepreke.

Lovimo EU, ali nam ona svaki put pobjegne jer je brža“, rekao je Radonjić Petrović. „Rekli su nam da ćemo ući, ali to je dug, veoma dug put. Ova konferencijska sala je premala da stane sva dokumenta potrebna za članstvo“, dodala je ona.

Predsjednica Grčke Katerina Sakelaropulu rekla je na otvaranju foruma da njena zemlja ima vodeću ulogu u podršci ovim zemljama na putu ka EU. Španija, koja će 1. jula preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU, takođe je rekla da će ih podržati. To je njihovim zvaničnicima rekao lično ministar spoljnih poslova Španije kada ih je posjetio prije dvije nedjelje.

„Znam da su ljudi u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori već umorni, da im je dosta ovog slušanja“, rekla je Ketrin Ešton, bivša šefica diplomatije EU i potpredsjednica Evropske komisije od 2010. do 2014. „Ali oni treba da nastave sa naporima da uđu u EU, kako ne bi odustajali od svojih zadataka“, dodala je ona.

Sjeverna Makedonija na čekanju 18 godina

EU je u svom mandatu 2013. godine dobila posljednju državu Hrvatsku, a od tada je istupila njena domovina Velika Britanija. U posljednjih deset godina jedina promjena zabilježena je 2022. godine otvaranjem pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i dodjeljivanjem statusa kandidata BiH.

„Nadam se da će EU zaista ispuniti svoje obećanje i da ćemo svi ući u EU sada kada smo na pravom putu“, rekao je Besart Kadija, zamjenik ministra inostranih poslova Albanije.

U Sjevernoj Makedoniji je najveće ogorčenje jer je ta država u čekaonici već 18 godina. Da bi započela pregovore, morala je 2018. da svom nazivu doda „Sjeverni“ jer je na tome insistirala Grčka. EU je 2020. donijela odluku da otpočne pregovore, ali ih je tada blokirala Francuska, gdje građani nisu skloni proširenju.

„Predsjednik Emanuel Makron stavio je veto na nas uoči lokalnih izbora u Francuskoj uz obrazloženje da proces pristupanja Srbije i Crne Gore ne funkcioniše, da se ne vidi napredak, tako da je potrebna promjena metodologije za cio zapadni Balkan. kako bi pregovori krenuli brže“, rekao je on izvoru za Hinu iz makedonske diplomatije, tražeći anonimnost.

„Nevoljno smo pristali na to i počeli da radimo na novoj metodologiji, ali je onda Bugarska počela da traži da kažemo da naš jezik ne postoji, da smo izmišljena nacija, da promijenimo udžbenike istorije“, dodao je izvor.

Srbija je zatvorila samo dva poglavlja

Radonjić Petrović je uvjerena da će Srbija imati slične probleme, uključujući i situaciju sa Kosovom. Stoga predlaže drugačiji pristup procesu.

"Trebalo bi da znamo datum ulaska i šta treba da uradimo do tada. U suprotnom, druge zemlje mogu da nas blokiraju, kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom", rekla je ona.

Srbija je od početka pregovora 2014. godine otvorila 22 poglavlja od ukupno 35, a zatvorila samo dva.

„Koliko će godina biti potrebno da se svi zatvore“, upitala je Radonjić Petrović.

Angelina Ešhorst, direktorka Evropske službe za spoljne poslove, tijela koje kontroliše visoki predstavnik EU za spoljne poslove, kaže da Brisel nema namjeru da bilo šta mijenja.

„To će i dalje biti zahtjevni i dugoročni pregovori, nećemo mijenjati pravila za ulazak“, napomenula je ona. On tvrdi da `proces proširenja nije stao` jer deset zemalja čeka u redu, uključujući Ukrajinu, Moldaviju i Tursku.