Kako se navodi, to predstavlja značajan zaokret u evropskom strateškom promišljanju o Rusiji, nakon što je EU isključena iz direktnih razgovora u mirovnim pregovorima koje predvode SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je ranije ove sedmice da je već počeo rad „na tehničkom nivou" oko imenovanja specijalnog izaslanika, što je podržala i italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Ta ideja se prvi put pojavila još prošlog ljeta, ali ju je većina lidera EU u to vrijeme smatrala neprikladnom.
Silina i Karis su rekli da svaka komunikacija s Rusijom treba da se odvija u konsultacijama s Ukrajinom i predložili da izaslanik, koji tek treba da bude imenovan, bude ličnost oko koje postoji konsenzus.
Silina je za Juronjuz, na marginama Samita svjetskih vlada u Dubaiju, rekla da je potrebno diplomatsko angažovanje, da su razgovori neophodni, ali i da sankcije Rusiji moraju ostati na snazi.
- Moramo biti za pregovaračkim stolom, jer su i sami Ukrajinci počeli da pregovaraju. Pa zašto Evropljani ne bi pregovarali? - rekla je premijerka.
Ona je ukazala na Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca, poljskog premijera Donalda Tuska i britanskog premijera Kira Starmera kao moguće evropske predstavnike.
Merc se, za razliku od Makrona, protivi direktnim pregovorima.
Silina je dodala da je izaslanik zaista potreban i da je pitanje ko bi to mogao da bude. Rekla je i da je ona spremna za tu ulogu, ali da bi vjerovatno bilo bolje da to budu lideri Njemačke ili Francuske, kao i Britanije, koji su članovi Koalicije voljnih.
Estonski predsjednik se uzdržao od navođenja imena, ali je istakao da izaslanik treba da dolazi iz neke velike evropske zemlje koja uživa „kredibilitet obje strane".
- EU treba da bude uključena. Iako se ne borimo s Rusijom direktno, već godinama podržavamo Ukrajinu i nastavićemo to da radimo", rekao je Karis u Dubaiju za Juronjuz. Dodao je da je EU „malo zakasnila" i da je možda ona, a ne američki predsjednik Donald Tramp, trebalo da započne potragu za diplomatskim rješenjima.
- Prije nekoliko godina bili smo u poziciji da nismo razgovarali s agresorima, a sada smo zabrinuti što nismo za pregovaračkim stolom - rekao je Karis.
Pitanje ponovnog otvaranja diplomatskih kanala s Rusijom, koji su od februara 2022. godine uglavnom zatvoreni, ponovo je aktuelizovano posljednjih sedmica, kako tempo pregovora predvođenih SAD napreduje i kako se konkretizuju bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Francuska, Italija, Austrija, Luksemburg i Češka među su zemljama koje podržavaju ideju pokretanja direktnih pregovora kako bi se izbjegla zavisnost od Bijele kuće, koja je danas glavni sagovornik Moskve.
Njemačka je, međutim, protiv i ukazuje da „maksimalistički zahtjevi" ruskog predsjednika Vladimira Putina i kontinuirano bombardovanje ukrajinskih gradova pokazuju da Kremlju nedostaje „istinska spremnost za pregovore".
I dok se predsjednik Estonije, koji ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, zalaže za direktne pregovore, Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje protivi se ponovnom angažovanju s Rusijom.
- Sve dok Rusija ne promijeni svoje djelovanje i ciljeve agresije na Ukrajinu, nije moguće angažovati se u pregovorima s tom zemljom, niti joj možemo ponuditi izlazak iz izolacije - navodi se u saopštenju estonskog ministarstva dostavljenom Juronjuzu.
- Ne smijemo ponoviti greške koje smo iznova i iznova pravili obnavljajući odnose kada Rusija nije promijenila kurs - ističe se u saopštenju.
