Lukašenkove izjave uslijedile su nedugo nakon što su SAD nametnule momentalno zamrzavanje vojne pomoći Ukrajini, potez za koji je Bijela kuća rekla da ima za cilj da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pristupi mirovnim pregovorima.

U intervjuu Mariju Navfalu, koji je emitovan na bjeloruskim državnim medijima, Lukašenko je rekao da je spreman da pomogne američkom predsjedniku Donaldu Trampu da postigne svoj cilj posredovanja u miru između Kijeva i Moskve.

- Ako hoćeš, dođi ovamo. Od bjeloruske granice do Kijeva je samo 200 kilometara. Pola sata avionom. Dobro došli. Sješćemo ovdje. Dogovorićemo se tiho, bez buke, bez vike. Pa reci Trampu: Čekam ga ovdje, zajedno sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom i Zelenskim. Sjednite da se dogovorimo i dogovorimo se - kazao je, prenosi Kliks.ba.

Uprkos pozivu, Lukašenko je naglasio da ne želi da bude posrednik između drugih naroda.

- Najviše mrzim posredovanje. To znači biti između nekoga i pretvarati se da nešto možete da uradite - rekao je on.

Bjelorusija je prethodno bila domaćin razgovora između Ukrajine, Rusije i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) 2014. i 2015. godine, koji su doveli do sporazuma iz Minska. Sporazumi su trebali da zaustave rat u Donbasu, izazvan ruskom invazijom na istočnu Ukrajinu 2014. godine.

Rusija je prekršila oba sporazuma. Dva dana prije nego što je započeo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, Putin je izjavio da sporazumi iz Minska „više ne postoje".

Tramp u Kongresu: Amerika se vratila, radim na okončanju rata u Ukrajini

Tokom sastanka u Ovalnom kabinetu sa Trampom i američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom, Zelenski je ukazao na rusko kršenje prethodnih sporazuma u ​​pokušaju da objasni važnost konkretnih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.

Tramp i Vens su odgovorili napadom na Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za američku pomoć. Nekoliko dana kasnije, SAD su obustavile vojnu pomoć Ukrajini.

U zajedničkom obraćanju američkom Kongresu, Tramp je pomenuo tu odluku, ali je rekao da planira da radi sa „obje strane" na zaustavljanju rata u Ukrajini.

U međuvremenu, Bjelorusija ostaje čvrst saveznik Kremlja. Iako nije angažovao svoje trupe na bojnom polju u Ukrajini, omogućio je ruskoj vojsci da ekstenzivno koristi njenu teritoriju i infrastrukturu dok je pokrenula invaziju u punom obimu.

Zelenski je 14. februara rekao da Rusija ponovo jača trupe u Bjelorusiji, vjerovatno u pripremi za velike operacije protiv zemalja NATO-a.