Da li će neuspjeh Lekornija promijeniti Makronovo mišljenje, ostaje da se vidi, prenosi Dojče Vele.
Lekorni je podnio ostavku ubrzo nakon što je imenovao novi kabinet. Bio je na funkciji 27 dana, čime je njegova administracija postala najkraćeg vijeka u modernoj francuskoj istoriji, a kriza u zemlji se produbila, prenosi Euronjuz.
Posmatrači smatraju da su vanredni izbori sve vjerovatniji, jer je situacija u parlamentu sve manje održiva. Međutim, ankete ne pokazuju da bi Makronov položaj bio ojačan novim izborima. Naprotiv, ukazuju na to da se odnos snaga vjerovatno ne bi promijenio.
Oko četiri nedjelje nakon što ga je Makron imenovao, Lekorni je želio da napravi korak ka političkoj normalnosti.
Ali do toga nije došlo. Umjesto toga, podnio je ostavku, koju je Makron principijelno prihvatio, ali ga je zamolio da još jednom razgovara sa predstavnicima političkih partija.
Lekorni je optužio političke stranke za nedostatak spremnosti na kompromis i za blokadu.
Makron sada mora po šesti put za samo dvije godine da imenuje novog premijera. Neuspjeh prethodnih pet premijera pokazuje koliko je zadatak težak. Makron nema većinu u parlamentu.
Makron ima potpunu slobodu u izboru premijera, ali mora da uzme u obzir odnose snaga u parlamentu - kako ne bi za nekoliko nedjelja dobio novu ostavku. To ograničava njegov manevarski prostor.
Za imenovanje novog premijera ne postoji vremenski rok. Do tada, prethodna vlada ostaje u tehničkom mandatu - što znači da se bavi tekućim poslovima, ali ne može donositi nove zakone niti odluke.
Francuska nije samo u političkoj krizi, već je i prezadužena.
Francuska trenutno ima najveći javni dug u Evropskoj uniji u apsolutnim iznosima - više od 3,3 biliona evra. Budžetski deficit prošle godine iznosio je 5,8 odsto - dok po pravilima EU ne bi smio da pređe tri.
