Odluka je formalno potvrđena tokom trodnevne posjete francuskog predsjednika Emanuela Makrona Londonu gdje se sastao s britanskim premijerom Kirom Starmerom i potpisao niz sporazuma o odbrambenoj saradnji strategijskoj koordinaciji i budućem prisustvu u Istočnoj Evropi plan predviđa da Pariz služi kao glavni centar za operativno planiranje i upravljanje tokom prvih dvanaest mjeseci dok se ne uspostave uslovi za postepeni prenos komandovanja na britansku stranu.
Prema saopštenju iz Jelisejske palate Makron i Starmer su se složili da nova faza podrške Ukrajini mora uključiti ne samo vojnu nego i institucionalnu pripremu za sve scenarije uključujući prekid neprijateljstava i prelazak ka mirovnim okvirima koji neće ugroziti ukrajinski suverenitet.
Nakon početnog perioda koordinacija će se premjestiti iz Pariza u London ali će se istovremeno formirati stalna misija u Kijevu gdje će britanski komandant nadgledati sprovođenje sigurnosnih i tehničkih dogovora sa ukrajinskim institucijama a istovremeno koordinisati logističke i obavještajne zadatke zajedno s francuskim i američkim partnerima.
Koalicija voljnih uključuje oko trideset država među kojima su članice NATO i EU ali i pojedine zemlje koje nisu formalno povezane vojnim savezima ali su politički izrazile spremnost da podrže Ukrajinu u tranzicionom periodu uloga svake zemlje biće određena prema njenim kapacitetima i nivou političke volje dok će zajednička platforma služiti kao okosnica za brzo reagovanje u slučaju narušavanja budućeg dogovora o prekidu vatre.
Na virtuelnom sastanku organizovanom u Parizu direktno su učestvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, general Kit Kelog, bivši savjetnik američke administracije i dvojica najuticajnijih senatora iz Kongresa Lindzi Grejam i Ričard Blumental koji su potvrdili američku podršku novom modelu i izrazili uvjerenje da će koordinisani zapadni pristup djelovati odvraćajuće na svaku buduću agresiju.
Makron je izjavio da se koalicija ne stvara da bi zamijenila NATO već da popuni institucionalnu prazninu između kraja neprijateljstava i početka formalnog mirovnog procesa s obzirom da Savjet bezbjednosti UN u postojećem formatu nije sposoban da garantuje bezbjednost i poštuje međunarodno pravo.
Starmer je naglasio da je uloga Velike Britanije presudna zbog dugogodišnje vojne pomoći Ukrajini i iskustva u koordinaciji multinacionalnih operacija uključujući ranije angažmane u Iraku Avganistanu i na Balkanu i dodao da je ova inicijativa dokaz da Evropa ne želi više da čeka već da preduzima korake koji štite demokratiju i međunarodni poredak.
Ukrajinske vlasti su pozdravile odluku kao konkretan izraz političke volje koja šalje jasnu poruku Moskvi da se zapadna podrška neće završiti dogovorom o prekidu vatre već da postoji plan da se mir brani i institucionalno i vojno.
U diplomatskim krugovima u Briselu i Vašingtonu inicijativa se tumači kao test koordinacije i snage evropskog vođstva posebno u kontekstu eventualnog povlačenja ili promjene prioriteta u SAD nakon izbora.
