Sporazum je dogovoren tokom dvodnevnih razgovora u Berlinu, a američki zvaničnici su ga opisali kao "platinasti standard".
Sporazum sada treba da bude upućen američkom Senatu na ratifikaciju, čime bi dobio pravno obavezujući karakter, po modelu koji Vašington već primjenjuje u odnosima sa Japanom i Južnom Korejom. Za razliku od tih sporazuma, ovaj aranžman ne uključuje trajno raspoređivanje američkih trupa na teritoriji Ukrajine.
Prema informacijama diplomatskih izvora, ključne stavke dogovora su:
- uspostavljanje međunarodne misije pod vođstvom SAD, zadužene za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima;
- obaveza SAD da reaguje u slučaju kršenja primirja, uz mogućnost upotrebe vazdušnih snaga;
- korišćenje američkih vojnih kapaciteta stacioniranih u NATO državama, uključujući avione F-35 i krstareće rakete "Tomahavk", u slučaju nove ruske agresije;
- vojna i tehnička podrška obnovi i jačanju ukrajinskih oružanih snaga;
- angažovanje evropskih multinacionalnih snaga radi obuke ukrajinske vojske, nadzora vazdušnog prostora i obezbjeđenja pomorskih ruta u Crnom moru;
- ograničenje brojnosti ukrajinske vojske na oko 800.000 pripadnika, bez restrikcija kada je riječ o vrstama naoružanja za odbranu.
Britanski portal "Telegraf" navodi da bi američka vojna reakcija bila razmatrana tek nakon što se jasno utvrdi odgovornost Rusije za eventualno kršenje primirja, dok se preventivni udari smatraju malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije.
Uloga Evrope i "čelični jež"
Evropski saveznici, predvođeni Velikom Britanijom i Francuskom, ponudili su formiranje takozvane "Koalicije voljnih", koja bi preuzela dio bezbjednosnog tereta na terenu. Njihove snage imale bi zadatak da pomognu u obuci posleratne ukrajinske vojske, kontroli vazdušnog prostora i zaštiti ključnih pomorskih pravaca.
U zajedničkoj izjavi više od deset evropskih lidera navodi se da će snage "pomoći u obnovi ukrajinskih snaga, obezbjeđivanju ukrajinskog neba i podršci bezbjednijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine".
Evropski izvori, međutim, priznaju da još nije precizirano kako bi te snage reagovale u slučaju direktnog kontakta sa ruskom vojskom.
Kijev je u pregovorima insistirao na snažnoj ulozi SAD, a nove garancije trebalo bi da omoguće izgradnju ukrajinske vojske koja se u diplomatskim krugovima opisuje kao "čelični jež" - snaga koja bi potencijalnim agresorima predstavljala ozbiljnu prepreku. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute Ukrajinu je opisao kao "prvu liniju odbrane".
- Još moramo da obezbijedimo da ukrajinske oružane snage imaju snagu da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada, naravno, ali i u budućnosti - poručio je on.
Neizvjesnost oko Moskve
Iako su predložene garancije pozitivno ocijenjene u Kijevu i evropskim prijestonicama, pregovori se nastavljaju, a nova runda razgovora zakazana je za ovaj vikend u Majamiju.
Evropski izvori sve otvorenije sumnjaju da bi Moskva mogla da prihvati aranžman koji po svojoj suštini podsjeća na član 5 NATO-a, iako Ukrajina formalno ne bi postala članica Alijanse.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski poručio je da očekuje odlučnu reakciju Vašingtona ukoliko Kremlj odbije sporazum.
- Vjerujem da će SAD primijeniti snažan sankcioni pritisak i obezbijediti nam više oružja ako Putin sve odbije. Mislim da bi to bio fer zahtjev s naše strane prema Amerikancima. Ako je SAD spreman da pruži bezbjednosne garancije Ukrajini i primijeni snažne mjere ako Putin prekrši sporazum, onda mi iskreno recite - po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin ne želi da okonča rat? - rekao je Zelenski.
