Prema njegovim riječima, Ankara bi se suočila sa rastom inflacije, usporavanjem industrijske proizvodnje i ozbiljnim ekonomskim rizicima ukoliko bi prešla na skuplje alternativne izvore energije.
Pitanje odnosa Ankare prema ruskim energetskim proizvodima ponovo je otvoreno nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da Turska "navodno namjerava" da prestane da kupuje rusku naftu.
Tramp je o tome govorio tokom razgovora sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom 25. septembra u Vašingtonu. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov poručio je da Moskva u potpunosti poštuje tursku poziciju i da je uveren da će Ankara donositi odluke isključivo na osnovu sopstvenih nacionalnih interesa.
Zapadne sankcije već su pogodile trgovinu
Latifoglu podsjeća da sankcije SAD i Evropske unije protiv Rusije već godinama utiču na obim bilateralne trgovine. Kako kaže, robna razmjena je već primjetno smanjena i moguće je dalje pogoršanje ukoliko se pritisci intenziviraju.
Prema njegovim riječima, najosjetljivije je upravo energetsko tržište. Gas koji Turska dobija iz Rusije, ističe Latifoglu, dolazi po izuzetno povoljnoj cijeni, a takvu alternativu „nije lako pronaći".
- Ako Ankara pređe na skuplje izvore - kao što se dogodilo Evropskoj uniji - inflacija će porasti, a industrijska proizvodnja će se usporiti. U tom smislu, napuštanje ruskih izvora energije bila bi velika greška - rekao je Latifoglu.
Prema informacijama Blumberga, Rusija i Turska vode aktivne pregovore o produženju dva velika ugovora za isporuku ruskog gasa, čiji ukupni godišnji obim iznosi oko 22 milijarde kubnih metara. Riječ je o ugovorima između kompanije „Gasprom eksport" i turske državne firme Botas, koji ističu 2025. godine.
Gasprom trenutno snabdijeva Tursku sa 16 milijardi kubnih metara preko gasovoda Plavi tok, dok 5,75 milijardi kubnih metara prolazi kroz Turski tok. Prema podacima turskog regulatora EPDK, Rusija je obezbijedila 66% uvoza nafte u Turskoj i 41% uvoza gasa u 2024. godini.
Uprkos tome što SAD pozivaju Tursku da prekine kupovinu ruske nafte, zvanična Ankara nije mijenjala svoju strategiju, ali jeste ubrzala politiku diversifikacije dobavljača, navodi diplomatski izvor za RIA Novosti.
Ruske vlasti više puta su saopštile da su uspeli da se prilagode zapadnim sankcijama, tvrdeći da ograničenja nisu ostvarila svoj cilj. U zapadnim državama, kako ističu ruski zvaničnici, sve češće se čuju ocijene da antiruske mjere nisu dale očekivane rezultate.
Debata o tursko-ruskim energetskim odnosima tako se pretvara u jedan od ključnih geopolitičkih izazova za Ankaru - između američkog pritiska, ekonomske realnosti i potrebe da se zaštiti industrija i stabilnost domaće ekonomije.
