Projekat, koji ne uključuje povratak obaveznog služenja vojnog roka, osmišljen je tako da obučeno osoblje usmjeri u aktivni sastav oružanih snaga ili rezervu.
Dok se posljednjih godina vojni rok ponekad predlagao kao način disciplinovanja mladih ili jačanja društvene kohezije, sada je u prvom planu potreba za jačanjem vojske.
I druge evropske zemlje jačaju odbranu
Brojne evropske države takođe razmatraju ponovno uvođenje vojnog roka u različitim oblicima, podstaknute upozorenjima da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao biti spreman da napadne neku od članica NATO-a već 2028. godine.
„Francuska nije sama u ovom promišljanju o mobilizaciji nacije van angažovanih vojnih snaga, a to je sada još relevantnije s obzirom na jasnu rusku prijetnju", izjavila je Helene Konve-Mure, socijalistička poslanica i članica Odbora za spoljne poslove i odbranu francuskog Senata.
Njemačka je nedavno dogovorila uvođenje obavezne registracije i ljekarskog pregleda za 18-godišnje muškarce, ali svaki korak ka obaveznom služenju vojske zavisiće od posebne parlamentarne odluke. Poljska je, s druge strane, otkrila cilj da obuči svakog odraslog muškarca za rat, ali se takođe uzdržala od ponovnog uvođenja obaveznog novačenja.
Detalji Makronovog plana
Francuski program zasnivaće se na dobrovoljnoj osnovi i uključivaće ozbiljnu vojnu obuku, ali se trenutno ne razmatra ponovno uvođenje obaveznog novačenja, koje je ukinuo predsjednik Žak Širak 1997. godine.
Kako je Jelisejska palata objavila danas, Makron će plan predstaviti u četvrtak tokom posjete 27. planinskoj pješadijskoj brigadi u Varcesu.
- Tom prilikom, predsjednik Republike ponovo će potvrditi važnost pripreme nacije i njenih moralnih snaga za suočavanje sa rastućim prijetnjama - stoji u saopštenju.
Za sprovođenje ovakve reforme biće potrebna „zakonodavna reforma", naglasio je jedan francuski zvaničnik, a vlada se obavezala da će predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju do 21. decembra.
Neočekivano široka politička podrška
Za razliku od mnogih drugih Makronovih predloga, ideja o dobrovoljnoj vojnoj službi naišla je na široku podršku širom inače polarizovanog francuskog političkog spektra.
Plan podržavaju konzervativci i krajnja desnica, uključujući predsjednika Odbora za spoljne poslove i odbranu Senata, Sedrika Perena iz stranke Les Republiken, kao i predsjednika Nacionalnog okupljanja Žordana Bardelu, koji je ukidanje obaveznog novačenja nazvao „greškom". Bardela smatra da bi vojni rok s vremenom trebalo ponovo učiniti obaveznim, ali priznaje da oružane snage trenutno nemaju dovoljno sredstava da obučavaju cjelokupnu francusku omladinu.
Ni na ljevici se ne očekuje otpor.
- Ako je dobrovoljna, ne vidim zašto bi bilo kakvog protivljenja - rekla je Konve-Mure.
Ambiciozni ciljevi
Francuska želi da do 2035. godine stvori rezervne snage od 105.000 pripadnika, što bi značilo odnos jednog rezerviste na svaka dva aktivna vojnika. To predstavlja značajan rast u odnosu na skoro 44.000 rezervista koliko ih je bilo 2024. godine.
Visoki francuski vojni zvaničnici već su ranije izražavali zabrinutost zbog pada broja stanovnika i njegovog neizbježnog uticaja na regrutovanje. Makron je prve naznake plana iznio još u julu, a kabinet francuskog premijera u septembru je potvrdio da se radi na preuređenoj, opcionalnoj vojnoj službi.
