Donosi ga snažan priliv tropskog vazduha iz Afrike, koji će se iznad Evrope zadržati veći dio sedmice zbog blokade sistema pritiska, a natprosječno toplo vrijeme moglo bi se nastaviti i u prvoj sedmici marta.
Toplo vrijeme će se ove sedmice Evropom širiti postepeno, od zapada prema istoku. U prvim danima zahvatit će prvenstveno Španiju i Francusku, gdje će maksimalne dnevne temperature rasti do pravih ljetnih vrijednosti, oko 25 °C.
Najznačajnija odstupanja od dugogodišnjeg prosjeka za kraj zime očekuju se u Francuskoj, zemljama Beneluksa i Njemačkoj, i to posebno sredinom sedmice. Dnevni maksimumi ovdje će vrlo vjerovatno preći 20 °C i bit će čak 15 stepeni iznad normale.
Topla vazdušna masa će se zatim premještati dalje na istok i postepeno zahvatati ostale regione Evrope. U mnogim mjestima mogli bi pasti ne samo dnevni, već i mjesečni temperaturni rekordi.
Zašto će biti ovako toplo?
Prema analizama portala Severe Weather Europe, razlog za ovo neuobičajeno toplo vrijeme leži u specifičnoj preraspodjeli zračnih pritisaka. Prethodnih dana iznad sjeverozapadne Afrike formirala se izražena "toplotna kupola" s temperaturama koje su lokalno dosezale nevjerovatnih 40 °C.
Upravo iz tog područja sada se prema Evropi proteže snažni anticiklon (polje visokog vazdušnog pritiska), koja omogućava premještanje vrlo toplog vazduha iznad našeg kontinenta. Iako je termin "toplotna kupola" karakterističan prvenstveno za ljeto, u blažem obliku može se javiti i u zimskim mjesecima, donoseći izrazito visoke temperature.
Napredovanje afričkog vazduha bit će vrlo sporo, čime se stvara školski primjer takozvane omega blokade. Pri ovoj pojavi, između dva ciklona (polja niskog pritiska) uglavi se greben visokog pritiska, koji zaustavlja uobičajena zapadna strujanja i na duži period stabilizuje vrijeme.
Da se ovakva meteorološka situacija s južnim strujanjem i omega blokadom događa ljeti, donijela bi intenzivan i opasan toplotni talas. Krajem zime, međutim, donosi samo izraženi "ukus proljeća".
Opasnost od poplava i saharski pijesak
Mnoge regije, posebno u zapadnoj i južnoj Evropi, očekuje dugoočekivana pauza od zimskih oluja. Ipak, određeni rizici i dalje postoje. Naglo otopljavanje i brzo topljenje snijega u područjima s višim snježnim pokrivačem moglo bi uzrokovati lokalne poplave.
Takođe, u drugoj polovini sedmice proljećne temperature mogle bi blago biti narušene prisustvom čestica saharskog pijeska u atmosferi. Kolika će biti njegova koncentracija i hoće li značajno sniziti dnevne maksimume, pokazaće naredna ažuriranja prognoza.
Aktuelni prognostički modeli sugerišu da će se visoke, natprosječne temperature zadržati i tokom vikenda, kao i početkom naredne sedmice. Međutim, meteorolozi upozoravaju da ovo ne znači definitivan dolazak proljeća, povratak zimskog vremena i zahlađenja tokom marta nikako se ne može isključiti.
