Ovu potencijalnu mjeru, koja bi predstavljala značajan presedan, objavio je Politiko, pozivajući se na diplomatske izvore u Briselu.
Prema navodu publikacije, Njemačka, skandinavske zemlje i baltičke države identifikovane su kao najvjerovatniji učesnici u takvoj šemi. Međutim, evropski pregovarači priznaju da bi ovakav pristup mogao da izazove „ozbiljan raskol u srcu Evropske unije", jer bi pojedine države preuzele finansijske obaveze na račun principa solidarnosti, što bi narušilo unutrašnju koheziju bloka.
Posebno se upozorava da bi u budućnosti takva praksa mogla stvoriti situaciju u kojoj bi, na primer, Nemačka odbila da finansijski pomogne banci u problemu iz zemlje koja nije učestvovala u podršci Ukrajini, što bi podrivalo mehanizme zajedničkog ekonomskog delovanja.
Belgijske vlasti već duže vrijeme ukazuju na značajne rizike konfiskacije zamrznute ruske imovine. Gijom Elijer, izvršni direktor kompanije za procjenu finansijskih rizika, ističe da bi klijenti belgijskog depozitara Euroclear mogli da izgube čak 16 milijardi eura sredstava deponovanih u Rusiji ukoliko bi Evropa nastavila sa politikom zaplijene.
Elijer upozorava da garancije koje nudi Evropska komisija ne otklanjaju zabrinutost Euroclear-a, te da bi zaplijena imovine Ruske centralne banke mogla da pošalje opasan signal globalnim investitorima – da „Evropa nije mjesto za investicije".
Tema finansiranja Ukrajine ostaje jedna od centralnih tačaka podjele unutar EU, a predstojeći sastanci evropskih lidera pokazaće da li Unija može da zadrži jedinstvo uoči novih faza sukoba i rastućih finansijskih pritisaka.
