U Njemačkoj će od 1. februara biti uvedena eksperimentalna četverodnevna radna nedjelja za 45 firmi u trajanju od šest mjeseci, a tokom tog perioda mjeriće se produktivnost radnika.

Zaposleni će primati dosadašnje plate bez obzira na smanjeno radno vrijeme, objavio je Blumberg.

Kako se navodi, cilj eksperimenta je da se provjeri da li su tačne tvrdnje sindikata da su ljudi koji manje rade ne samo srećniji i zdraviji, nego i produktivniji u svojim poslovima.

Blumberg navodi da bi, prema prognozama, do 2034. godine njemačko tržište rada moglo da se smanji za više od sedam miliona ljudi zbog pada nataliteta i starenja populacije.

Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka sa posla zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti.

Njemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21,3 dana što je rezultiralo gubitkom od čak 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i bezbjednost na poslu.

Zagovornici eksperimenta ističu da bi novina mogla da privuče nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Evrostatu već ima najveći udio zaposlenih sa pola radnog vremena u EU.

Nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti u Njemačkoj, a bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerovatno da će se značajno povećati produktivnost jednostavnim smanjenjem broja radnih sati, smatra ekonomista na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu Enco Veber.

Manjak kvalifikovanih radnika u Njemačkoj, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plate i smanjenje radnog vremena.

Njemačke mašinovođe su već desetak dana u štrajku i traže skraćivanje radnog vremena sa 38 sati nedjeljno na 35 sati bez smanjenja plata.

Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 odsto za veliki dio svojih radnika, kojih je ukupno oko 930.000.