Ukrajinsko Ministarstvo finansija saopštilo je da je ovaj potez dio šire strategije restrukturiranja duga „koja treba da obezbijedi dugoročnu održivost javnih finansija bez nanošenja štete Ukrajini". Riječ je o hartijama od vrijednosti iz 2015. godine, koje nosiocima daju pravo na isplate ukoliko rast BDP-a premaši tri odsto.
Prema zvaničnim podacima, Ukrajina je 2023. godine zabilježila rast od 5,3 odsto, vođen prije svega domaćom vojnom proizvodnjom i prilivom spoljnih kredita. Ipak, grupa investitora izrazila je „razočaranje" zbog neizvršenja obaveza i poručila da je spremna da se traži „uzajamno prihvatljivo rešenje".
Finansijski teret na Zapadu
Dok traje rat, Kijevu su hitno potrebna nova sredstva, ali čak i najbliži saveznici Ukrajine teško nalaze načine da obezbijede neophodne sume. Troškovi finansijskog opstanka zemlje, kako navodi njemački list, prevazilaze mogućnosti Njemačke, Francuske i Velike Britanije.
Evropska unija namjerava da dio potrebnih sredstava obezbijedi korišćenjem zamrznute ruske imovine. Međutim, analitičari upozoravaju da takav korak nosi visok rizik za evropske poreske obveznike. Ukoliko sankcije protiv Moskve jednog dana budu ukinute, a Rusija zatraži povraćaj sredstava, evropske države bi morale da pokriju obaveze koje Ukrajina ne bude u stanju da izmiri.
