Istraživanje KMIS-a, prenosi Rojters, započeto dan nakon spornog glasanja 22. jula, pokazalo je da Zelenskom trenutno vjeruje 58 odsto građana u odnosu na 74 odsto u maju, kada je zabilježen vrhunac u poslednjih 18 mjeseci, i 67 odsto iz februarsko-martovskog perioda.
Građani su posebno kritikovali brzinu i netransparentnost donošenja odluka, koje su, prema ocjeni analitičara, podstakle nezadovoljstvo u vrijeme kada je borba protiv korupcije jedan od ključnih zahtjeva EU na putu članstva Ukrajine.
Prema podacima KIIS-a, među onima koji izražavaju nepovjerenje prema Zelenskom, 21 odsto njih kao razlog navodi korupciju, a 20 odsto način vođenja rata.
Institut dodaje da je pad povjerenja započeo i prije demonstracija, ali da su protesti "nesumnjivo dodatno uticali" na nastavak tog trenda.
Najizraženiji pad zabilježen je u zapadnoj Ukrajini, sa 73 odsto u junu na 55 odsto u avgustu.
U tom dijelu zemlje povjerenje je ranije bilo najviše, ali sada se, prema navodima istraživača, izjednačilo sa ostalim regionima.
U centralnoj Ukrajini povjerenje je ostalo stabilno na 63 odsto, dok je na jugu palo sa 61 na 55 odsto, a na istoku sa 61 na 54 odsto.
U svim oblastima većina i dalje podržava predsjednika, a pozitivni balans povjerenja se zadržava, navodi Ukrinform.
U demografskoj strukturi ispitanika, pad je najizraženiji među mladima do 30 godina, sa 74 na 59 odsto.
Najniži nivo povjerenja u ratnom periodu zabilježen je u decembru 2024. godine, kada je predsjedniku vjerovalo 52 odsto ispitanika. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od preko 1.000 građana na teritoriji pod kontrolom ukrajinske vlade, prenosi Rojters.
